INSTRUMENTACIJA (prije orkestracije)

[ANITA]

Orkestracija
?to je orkestracija?

Orkestracija mo?e uslijediti nakon instrumentacije, odnosno dobrog poznavanja zna?ajki svakog pojedinog instrumenta i ?to je realno mogu?e odsvirati na odre?enom instrumentu (zna?i potrebno je poznavati njihov raspon, u kojem registru daju kakvu boju, pa npr. kod guda?a znati koje note ?kod dvoglasa, troglasa - su mogu?e za odsvirati jer se u ovom slu?aju konkretno mora koristiti 1 ili dvije prazne ?ice instrumenta.... itd.). Ponekad se dobrom orkestracijom smatra ve? sama mogu?nost da se napisane note uop?e mogu izvesti, ali ipak se ?lo?a? orkestracija lako otkrije po nekim zna?ajkama koje ?u sad navesti.

?to je lo?a orkestracija?
Slijede neke glavne ?pogre?ke? kod orkestriranja..:

SLAB EFEKT : - Nekori?tenje potrebnih instrumenata da se proizvede odre?eni karakter (npr. Poku?aj stvaranja perkusivnog efekta koriste?i samo nekoliko drvenih-puha?ih instrumenata bez kori?tenja udaraljki)
- Stvaranje kontradiktornih muzi?kih kretnji (npr. dodavati instrumente tijekom diminuenda)

ZAMOR, kojim najcesce rezultira pretjerano koristenje extremnih registrara i kontrastnih boja ili jednostavno nedostatka stapanja..... mije?anja harmonije

SIVILO ? najcesce od previse unison udvostru?avanja (zna?i dva ili vi?e tona iste visine svirana od razlicitih instrumenata u primi ili oktavi)...

TE?INA ? kao ?norma? a ne kao specijalni efekt, takoder prouzrocena sa previse unison udvostrucavanja ili prepunjenog donjeg registra

SUHOCA ? konstantno suh zvuk bez imalo rezonancije u pozadini. (suh zvuk moze biti efektan, ali ne kad traje cijeelo vrijeme)

KONFUZIJA ? medu muzickim elementima, radi loseg razlikovanja razine tona.

KONFUZIJA 2 ? radi promjena gra?e na neprikladnim mjestima ili promjene koje nisu uskladene za kolicinom kontrasta kojeg je potrebno stvoriti.

NEDOSTATAK cistoce.


Pocnimo sa instrumentacijom!

Neke osnovne zna?ajke grupa instrumenata

Guda?i instrumenti (violina, viola, cello i kontrabas)
Sli?no pjeva?kom zboru, guda?ki instrumenti omogu?avaju izvrsnu homogenu gra?u i mogu svirati sve ? od jednostavne monofone linije do najbogatijih polifonija. Ustvari, sve sto je izvedivo pjevackom zboru, izvedivo je i gudacima i naravno i mnogo vise radi njihovog sireg registra (izmedu violina i kontrabasa je 7 oktava!!), njihove vece ?mobilnosti? i raznih artikulacija te takoder njihove mogucnosti da sviraju akorde. Pa onda, njihova dinamicnost (od sviranja vrrlo tihih dionica do probitacnog fortissima...)

Pisanje za guda?e najcesce je bogato ispreplitanjem (crossing). To omogucuje npr. nizim instrumentima da tu i tamo sviraju glavnu temu i sto je najvaznije daje svim individidualnim grupama slobodu kretanja.

Pizzicato ? najbolje je tretirati kao perkusivni zvuk kako oni nema ?gra?u? guda?a sviranih gudalom (pizzicato).

Zbor guda?ih instrumenata u punom sinfonijskom orkestru sadrzi:


Prve violine (16-18 glazbenika)

Druge violine (14-16)

Viole (10-12)

Violoncela (10-12)

Kontrabas (8-10)


Otvorene note (slobodne note, znaci kako zvuce bez diranja prstima lijeve ruke)

Violina - g d a e

Viola - c g d a

Cello - c g d a

Kontrabas ? e a d g (i onog s 5 zica) ? c e a d g

Kontrabas je jedini transponirajuci instrument od guda?a. Sto znaci da zvuci jednu oktavu nize od napisanog.



Zbor Puhacih instrumenti (drvenih) - woodwinds


Sastavljen od razlicitih ? u neku ruku kontradiktornih instrumenata, cesto je problematicno uskladiti i ustimati ih medusobno. Cak i sama rijec woodwinds (drveni puhaci) nije tocna jer se vecina instrumenata ove grupe ne radi od drva, vec od raznih vrsta metala (cak ponekad od zlata, srebra, platine) ili od plastike (jeftini klarinet npr.).



Instrumenti ove grupe mogu stvoriti vrlo ugodan ?intiman? solo efekt.

Vazno je znati da kada istu dionicu sviraju dva ili vise istih instrumenta ? da ne postoji tolika razlika u glasnoci, vec samo u promjeni zvuka. Npr 3 oboe nisu ni dvostruko glasnije od jedne, ali njihov zvuk nalikuje laganom chorusu, radi neizbjeznih razlika u intonaciji. Dionica koja zahtijeva solo zvuk ? nece biti efekta kod udvostrucenja radi promjena u karakteru zvuka.



Dobro je na njih gledati u kategorijama grade: visoki, srednji i niski jer kombinacije koje djeluju dobro u jednom registru, u drugom mogu zvucati prilicno cudno. Ustvari, svaka vrsta ove grupe instrumenata bi se mogla gledati i kao zaseban zbor.

Najcesce je oboa ta koja zna donijeti ?narusiti? cjelokupan spoj puhacih instrumenata. U svakom slucaju ce obojati svaku kombinaciju (dobro ili lose...)



Kada se koriste u istoj razini sa gudacima ? sluze za pojacanje, a kad se koriste u kombinaciji sa limenim puhacim (brass) tada sluze naglasavanju/pojacanju

visokih tonova.



Porodice puhacih instrumenata:
1.porodica flauta: piccolo, flauta, alto flauta, bas flauta

2.porodica oboa: oboe, english horn, basoon (fagot), contrabassoon

3.porodica klarinet: c,b,es,bes i a klarineti... kontrabas klarineti (es, bes)

4.porodica saxofona: sopranino(Es-E sa snizilicom), sopran(Bes), alto(Es), tenor(Bes), baritone(Es) i bass saxofon(Bes).



Recimo po Samuel Adleru, saxofoni su u ovoj grupi, dok npr. po cecyl forsyth-u je pod limenim. Nije posebno bitno, evo ja sam ih stavila tu.


Skladanje za puhace instrumente
Skladanje za puhace ustvari nije neko zamrseno podrucje. Dobro je znati njihove registre, takoder tezinu izvodenja brzih dionica na odredenom instrumentu. Takoder je dobro poznavati kontrolu disanja intrumentalista (koja se razlikuje za svaki pojedini instrument). Npr. puno manje daha treba za sviranje oboe, nego npr. flaute ili klarineta.


********nastavak slijedi.... (brass, percussion....)