INSTRUMENTACIJA (prije orkestracije)

[ANITA]

Orkestracija
?to je orkestracija?

Orkestracija mo?e uslijediti nakon instrumentacije, odnosno dobrog poznavanja zna?ajki svakog pojedinog instrumenta i ?to je realno mogu?e odsvirati na odre?enom instrumentu (zna?i potrebno je poznavati njihov raspon, u kojem registru daju kakvu boju, pa npr. kod guda?a znati koje note ?kod dvoglasa, troglasa - su mogu?e za odsvirati jer se u ovom slu?aju konkretno mora koristiti 1 ili dvije prazne ?ice instrumenta.... itd.). Ponekad se dobrom orkestracijom smatra ve? sama mogu?nost da se napisane note uop?e mogu izvesti, ali ipak se ?lo?a? orkestracija lako otkrije po nekim zna?ajkama koje ?u sad navesti.

?to je lo?a orkestracija?
Slijede neke glavne ?pogre?ke? kod orkestriranja..:

SLAB EFEKT : - Nekori?tenje potrebnih instrumenata da se proizvede odre?eni karakter (npr. Poku?aj stvaranja perkusivnog efekta koriste?i samo nekoliko drvenih-puha?ih instrumenata bez kori?tenja udaraljki)
- Stvaranje kontradiktornih muzi?kih kretnji (npr. dodavati instrumente tijekom diminuenda)

ZAMOR, kojim najcesce rezultira pretjerano koristenje extremnih registrara i kontrastnih boja ili jednostavno nedostatka stapanja..... mije?anja harmonije

SIVILO ? najcesce od previse unison udvostru?avanja (zna?i dva ili vi?e tona iste visine svirana od razlicitih instrumenata u primi ili oktavi)...

TE?INA ? kao ?norma? a ne kao specijalni efekt, takoder prouzrocena sa previse unison udvostrucavanja ili prepunjenog donjeg registra

SUHOCA ? konstantno suh zvuk bez imalo rezonancije u pozadini. (suh zvuk moze biti efektan, ali ne kad traje cijeelo vrijeme)

KONFUZIJA ? medu muzickim elementima, radi loseg razlikovanja razine tona.

KONFUZIJA 2 ? radi promjena gra?e na neprikladnim mjestima ili promjene koje nisu uskladene za kolicinom kontrasta kojeg je potrebno stvoriti.

NEDOSTATAK cistoce.


Pocnimo sa instrumentacijom!

Neke osnovne zna?ajke grupa instrumenata

Guda?i instrumenti (violina, viola, cello i kontrabas)
Sli?no pjeva?kom zboru, guda?ki instrumenti omogu?avaju izvrsnu homogenu gra?u i mogu svirati sve ? od jednostavne monofone linije do najbogatijih polifonija. Ustvari, sve sto je izvedivo pjevackom zboru, izvedivo je i gudacima i naravno i mnogo vise radi njihovog sireg registra (izmedu violina i kontrabasa je 7 oktava!!), njihove vece ?mobilnosti? i raznih artikulacija te takoder njihove mogucnosti da sviraju akorde. Pa onda, njihova dinamicnost (od sviranja vrrlo tihih dionica do probitacnog fortissima...)

Pisanje za guda?e najcesce je bogato ispreplitanjem (crossing). To omogucuje npr. nizim instrumentima da tu i tamo sviraju glavnu temu i sto je najvaznije daje svim individidualnim grupama slobodu kretanja.

Pizzicato ? najbolje je tretirati kao perkusivni zvuk kako oni nema ?gra?u? guda?a sviranih gudalom (pizzicato).

Zbor guda?ih instrumenata u punom sinfonijskom orkestru sadrzi:


Prve violine (16-18 glazbenika)

Druge violine (14-16)

Viole (10-12)

Violoncela (10-12)

Kontrabas (8-10)


Otvorene note (slobodne note, znaci kako zvuce bez diranja prstima lijeve ruke)

Violina - g d a e

Viola - c g d a

Cello - c g d a

Kontrabas ? e a d g (i onog s 5 zica) ? c e a d g

Kontrabas je jedini transponirajuci instrument od guda?a. Sto znaci da zvuci jednu oktavu nize od napisanog.



Zbor Puhacih instrumenti (drvenih) - woodwinds


Sastavljen od razlicitih ? u neku ruku kontradiktornih instrumenata, cesto je problematicno uskladiti i ustimati ih medusobno. Cak i sama rijec woodwinds (drveni puhaci) nije tocna jer se vecina instrumenata ove grupe ne radi od drva, vec od raznih vrsta metala (cak ponekad od zlata, srebra, platine) ili od plastike (jeftini klarinet npr.).



Instrumenti ove grupe mogu stvoriti vrlo ugodan ?intiman? solo efekt.

Vazno je znati da kada istu dionicu sviraju dva ili vise istih instrumenta ? da ne postoji tolika razlika u glasnoci, vec samo u promjeni zvuka. Npr 3 oboe nisu ni dvostruko glasnije od jedne, ali njihov zvuk nalikuje laganom chorusu, radi neizbjeznih razlika u intonaciji. Dionica koja zahtijeva solo zvuk ? nece biti efekta kod udvostrucenja radi promjena u karakteru zvuka.



Dobro je na njih gledati u kategorijama grade: visoki, srednji i niski jer kombinacije koje djeluju dobro u jednom registru, u drugom mogu zvucati prilicno cudno. Ustvari, svaka vrsta ove grupe instrumenata bi se mogla gledati i kao zaseban zbor.

Najcesce je oboa ta koja zna donijeti ?narusiti? cjelokupan spoj puhacih instrumenata. U svakom slucaju ce obojati svaku kombinaciju (dobro ili lose...)



Kada se koriste u istoj razini sa gudacima ? sluze za pojacanje, a kad se koriste u kombinaciji sa limenim puhacim (brass) tada sluze naglasavanju/pojacanju

visokih tonova.



Porodice puhacih instrumenata:
1.porodica flauta: piccolo, flauta, alto flauta, bas flauta

2.porodica oboa: oboe, english horn, basoon (fagot), contrabassoon

3.porodica klarinet: c,b,es,bes i a klarineti... kontrabas klarineti (es, bes)

4.porodica saxofona: sopranino(Es-E sa snizilicom), sopran(Bes), alto(Es), tenor(Bes), baritone(Es) i bass saxofon(Bes).



Recimo po Samuel Adleru, saxofoni su u ovoj grupi, dok npr. po cecyl forsyth-u je pod limenim. Nije posebno bitno, evo ja sam ih stavila tu.


Skladanje za puhace instrumente
Skladanje za puhace ustvari nije neko zamrseno podrucje. Dobro je znati njihove registre, takoder tezinu izvodenja brzih dionica na odredenom instrumentu. Takoder je dobro poznavati kontrolu disanja intrumentalista (koja se razlikuje za svaki pojedini instrument). Npr. puno manje daha treba za sviranje oboe, nego npr. flaute ili klarineta.


********nastavak slijedi.... (brass, percussion....)

[Boskovic]

Svaka cast!
Josh!!! (ako imash vremena i volje)

[kVu]

Lepo lepo. Daj josh!

[ridge]

E mene bi zanimalo ako mozda imas raspored instrumenata u orkestru tj ko gde sedi i da li postoje neke varijacije ???

[ANITA]

Originally Posted by ridge

E mene bi zanimalo ako mozda imas raspored instrumenata u orkestru tj ko gde sedi i da li postoje neke varijacije ???

Sto se rasporeda tice, to sam vec pisala na temi ORKESTRALNA SIMULACIJA uz panning, reverb i to.

Varijacije "sjedenja" orkestra? Ako pitas za simulaciju orkestra, onda je dobro popuniti strane sa jos instrumenata. Odnosno npr. 2 violine su na L24, a prve na L64 (sad otprilike kazem)... eh, tad bi bilo pozeljno radi stvaranja te punine stvarnog orkestra, uzeti jos npr. nekih losijih violina i popuniti jos nesto tog prostora izmedu (jer violine u orkestru sjede na 3 metra i vise.... naravno). To je ustvari jedna od produkcijskih stvari kod ovakvih orkestracija. Ne treba se time zamarati vec u prvim fazama...skladanja i aranziranja.

Ja jos uvijek svoje produkcijsko znanje (ustvari bolje reci ne-znanje) nemam u mjeri da tu mogu nesto puno pricati. Ovo npr. popunjavanje je nesto sto me naucio prijatelj orkestrator/producent. Cak sam mislila volontirati da gledam sto rade u studijima ako igdje nadem nekoga tko radi s orkestralnom glazbom (spomenuti prijatelj gore mi nije blizu)-simuliranom orkestra i/ili pravom.

Da se vratimo na ovu temu, jos je bitno samo malo iza staviti brass i woodwinds, znaci malo vise reverba. Neki cak koriste samo EARLY REFLECTIONS za postavljanje instrumenata u prostoru, bez jeke i uvijek preporucaju reverb sa malo visokih (jer orkestri uvijek sviraju u hallovima koji ne obiluju visokim).

[Vai]

Ridge,

Prva "familija" su gudaci koji prave jedan polukgrug, a centar tog polukruga je rezervisan za dirigenta. Pocinjem s leve strane na desnu. Prve violine skroz levo, slede druge violine, otprilike u sredini polukruga su viole i desni kraj su violoncela u prvim redovima a u zadnjim redovima sa desne strane su kontrabasi.
Dryga familija su duvaci i ne prave polukrug vec su u redovima. Prva grupa ove familije su drveni duvaci. Opet sa leve strane na desnu. Flauta, flautin (ili ti flauta piccolo), Oboa, engleski rog, fagot, kontrafagot, klarinet i bas klarinet.
Drugi red, odmah iznad drvenih duvaca su limeni duvaci. S leve na desnu, horne, trube, tuba, trombon.
I treca, ujedno i zadnja familia su udaraljke. Timpani skoro uvek idu u sredinu. Pored timpana (sa leve strane) je veliki bubanj, a sa desne strane je dobos. Cineli su uglavnom na desnoj strani u cosku, triangl takodje. Imas jos instrumenata, tipa gong, mislim da ide u levi cosak, i levu stranu takodje zauzimaju ksilofoni.
Harfa uglavnom stoji iza violina (drugih), a klavir ako ne svira solo stoji na desnoj strani, odmah iznad drugih viloina.

Evo ti i jedna mala slicica koju sam uspeo da nadjem, nazalost ne moze da se vidi veca slika, ali otprilike mozes da zamislis simfonijski orkestar, i ovo je jedan specifican orkestar iz nekog grada, znaci imaju neki svoj raspored, a zasto se raspored menja, ne znam. Neki instrumenti su uvek na svom mestu, kao recimo ceo gudacki deo ili duvacki deo, udaraljke skoro uvek menjaju polozaj u zavisnosti od broja instrumenata koji sviraju.

http://images.google.cl/imgres?imgur...UTF-8%26sa%3DN

I jos nesto, ovo sto sam naveo je takodje kao jedan od osnovnih primera simfonijskog orkestra, nije standard.

Poz.

[ridge]

Hvala, ovo me je oduvek zanimalo nego nikako da se potrudim oko toga :oops:

[Vai]

Nema na cemu

[kVu]

uf... Anita... kako samo mozes.. ja po ceo dan da ovo izaranziram sa samples i da zazvuci... bez vienne i east west-a... eh, kako je sve lako kad radis demo

dajte neke linkove sa tutorijalima u vezi orkestracija... ja nadjoh samo ovo http://www.petethomas.co.uk/composition-strings.html i ono sto ima na SOS-ovom sajtu...

[Oggy]

Nije to nista posebno strasno. Za vid klasicarske orkestracije, moras da dobro poznajes manir svakog instrumenta ponaosob, njegov opseg, najbolju lagu, a takodje moras da si mnogo naslusan (ili jos bolje nasviran) orkestarske muzike.
U srednjoj muzickoj skoli postoji predmet orkestracija, koji se kasnije produbljuje na akademiji gde recimo dobijas klavirksku partituru, a ti treba da je raspises za recimo gudacki kvartet ili kvintet (to je najlakse). Sledeci korak je da to radis za veci kamerni sastav, a krajnji podvig je orkestracija za kompletan simonijski orkestar.
Sta ja u stvari hocu da kazem?
Taj predmet u skoli, sam po sebi je bio totalni smor, ali zato kasnije,dok sam svirao u simfonijskom orkestru, naucis sve to za prvih dva sata, a onda pocinje prava voznja.
Tek tada ti postaje jasno koliko to sve na papiru nema veze i koliko u stvari treba samo da slusas muziku i da logicki raspodeljujes deonice. Tek tu ti bude jasno da prelaz deonice sa violina na duvace nije nista posebno, vec, normalan muzicki tok.
Znaci, moj savet:
Sto manje papira, a sto vise prakse. U Beogradu si i mozes kad ti cefne da odes na probu filharmonije i zamolis da ti dopuste da slusas (sto ce za njih biti presedan jer ih niko ne slusa ). Za par proba, ukapiraces tacno poentu klasicne orkestracije, kako se vode glasovi i te fore.
E, sad, postoji i orkestracija koja nije po klasicnom obrascu i to svi olako prelaze preko toga, a ja mislim da je to trenutno mozda cak i bitnije, jer su postulati "klasicarske" orkestracije postavljeni pre par vekova i od tada se nisu bitno izmenili. Ali mi zivimo u vremenu mobilnih telefona, kompjutera, satelita i ne moraju duvaci da budu u sredini niti kontrabasi po strani, vec mozemo i da se igramo sa zvukom dok ne dobijemo zeljene rezultate...
Naravno, nije nikad lose znati i osnovu, da bi mogao lakse da uradis nadgradnju.