dithering

[Bota]

Originally Posted by SumAnuT

To je ono sto je, cini mi se, bunilo ljude na ovoj temi.

Razlika izmedju 16 i 24 bita nije u "generalnom" dinamickom opsegu, vec je dinamicki opseg svakog bita veci, sto znaci da je prag odabiranja sve finiji tj. verniji.

Ne svakog bita već svakog odmjerka digitalnog signala koji se koduje pomoću 16 ili 24 bita. Biti slu?e samo da ti zapi?e? vrijednost amplitude odmjerka na način koji je razumljiv računaru, recimo na cd. Gledaj na to kao na informaciju o tome koliki je pojedini odmjerak.

Vjerovatno će analogija sa digitalnom fotografijom baciti vi?e svjetla na problematiku. Ladi lak?eg poja?njenja ograničićemo se na crno-bijelu fotografiju (gray scale). Da bi prikazali jednu digitalnu fotografiju na ekranu, potrebno je da za svaki piksel slike znamo dvije informacije: poziciju tog piksela na ekranu (koordinate) i svjetlinu, odnosno nijansu sive boje. Dodijelimo svakoj nijansi jedan broj tako ?to ćemo najsvjetlijoj nijansi pridru?iti najveći broj a najtamnijoj nijansi najmanjii broj. Najjednostavnija fotografija bi se dobila kada bismo imali samo dvije nijanse svjetline, crnu i bijelu i crnoj dodijelimo broj 0 a bijeloj 1 (tzv. binarne fotografije).

Ako bismo htjeli malo vi?e detalja na slici onda treba napraviti finiju podjelu i pored crne i bijele uzeti jo? neke nijanse između te dvije. Gray scale fotografije defini?u 256 nivoa svjetline gdje 0 predstavlja crnu a 255 bijelu boju a nijanse sive su predstavljene brojevima od 2 do 254. Znači, za prikazivanje pojedinog piksela na ekranu potrebno je znati njegove koordinate u xy dijagramu (polo?aj) i vrijednost svjetline koja je zapisana brojem koji uzima jednu od vrijednosti 0-255.

Po?to se digitalna fotografija čuva na računaru potrebno je te brojeve zapisati u binarnom obliku pa nam za to treba 8 bita jer je 2^8=256 (sa 8 bita mo?emo zapisati 256 različitih brojeva odnosno 256 nijansi).

Ako bismo htjeli vi?e detalja na slici (vi?e različitih nijansi) onda nam za to treba vi?e bita po jednom pikselu. Znači povećavanjem broja bita po pikselu povećavamo rezoluciju slike u pogledu nivoa svjetline.

Analogija sa audio signalom bi bila sljedeća: umjesto polo?aja piksela, kod audio signala nam je potreban ''polo?aj'' odmjerka u vremenu, a umjesto nivoa svjetline imamo amplitudu odmjerka. Ako imamo samo dvije vrijednosti amplitude koje kodujemo sa 0 i 1 dobićemo najjednostavniji slučaj. Povećavanjem broja bita po odmjerku audio signala povećavamo rezoluciju, odnosno kvalitet reprodukovanog signala jer imamo vi?e detalja (vi?e različitih vrijednosti za amplitudu pojedinog odmjerka).

[lesha]

samo da napomenem da se kod nas "sample" prevodi kao uzorak

[Tiki the Boyler]

ili odmjerak...

Thumbs Up kolega!

[Bota]

U literaturi koja se koristi u elektrotehnici ja sam uglavnom nailazio na prevod ''odmjerak'' jer se i Šenonova teorema prevodi upravo tako, teorema o odmjeravanju. Uzorak je možda bliži nekim drugim naukama (npr. uzorak tkiva i sl).

[SumAnuT]

Ma prica ko kako hoce, taj tehnicki deo recnika nam je potpuno nesredjen.
Ja sam nailazio i na frekvenciju uzorkovanja i na svakave izraze, doduse na visoj elektrotehnickoj.

EDIT: mada kad bolje razmislim mozda sam na te izraze nailazio na internetu i na ovom forumu, ne u literaturi ...

[Bota]

E pa vidiš, sad si mi dao ideju Moglo bi se možda poraditi na nekakvom ''Rumski rječniku'' u kojem bi bili definisani svi termini koji se koriste u produkciji i DSP-u i dat njihov prevod. Napraviti u formi tread-a pa okačiti kao sticky, šta mislite o tome?

[SumAnuT]

Mene su npr ucili da se ne kaze ekvilajzer, jer ta rec nema koren u srpskom jeziku, vec ekvalizer. Ukoliko bi na ispitu rekao frekventno umesto frekvencijsko odmah bi isao kuci. Iako su slicni izrazi, frekventno se koristi u saobracaju, i nema veze sa audiom. Tako i sa tim odabiranjem, odmeravanjem, uzorkovanjem.

Cini mi se da je najprikladniji izraz odmerak, jer mi u digitalizaciji signala, zaista odmeravamo, dok mi je uzorak prikladniji za mediciniu gde se uzima uzorak necega, bez ikakvog odmeravanja.

Plasim se samo da svaki profesor ima neki svoj recnik koji pokusava da progura i da se do nekog pravilnog recnika moze doci samo u simbiozi tehnicara i lingvista, nikako samo jednih ili samo drugih.

Ima cini mi se vec zalepljena tema sa audio izrazima, ne znam sta se tu desava ...

To je tema: -=Music Technology Recnik=-, ali to nije to sto si ti mislio ...