dithering

[Max]

Ma gde si smorio .....


Napokon objasnjenje na " srpskom " koje klinci mogu da razumeju


Pozdrav

[SumAnuT]

Dosta sam nezgrapno postavio pitanje, a nije ni lako postaviti ga bez slike, pa sam dobio tacne odgovore, ali to nije bilo pitanje.

Mene je zbunila tvrdnja da se poslednjih 48 dB signala odseca, pa nisam imao mira dok nisam rasvetlio situaciju, uz naravno nesebicnu pomoc bogyja.


Evo slika:




Kao sto vidite, ako se sempluje nesto sa 8 bita, pa sa 16 bita, dinamicki opseg signala ostaje isti, samo je broj pragova odluke izmedju najtiseg i najglasnijeg signala razlicit.

Imao sam i ja digitalizaciju, ali sam ovo uzeo zdravo za gotovo, a cini mi se da ta ralzika od 48 dB ne znaci da se ista odseca u originalnom analognom signalu, vec se taj signal provlaci kroz krupniju resetku na kojoj ima manje pragova odabiranja, te je i kvantizacioni sum veci.

Neka nam je opseg signala od 0 do 10.

Prvo cemo ga kvantizovati sa 3 bita, i pragovi odluke bi bili na 0, 5 i 10.
U drugom slucaju cemo ga kvantizovati sa 6 bita, pa bi pragovi odluke bili na 0, 2, 4, 6, 8, 10.

Kao sto se vidi iz prilozenog, dinamicki opseg signala je osta isti - od 0 do 10, samo je resetka kojom smo samplovali signal bila finija. Dinamicki opseg signala se nije povecao povecanjem bitaze, vec je samo resetka finija.

Sto nas dovodi do sledeceg zakljucka; podlednjih 48 dB signala se ne odseca, vec ce svaka promena manja od poslednjih 48 dB, proci nezapazeno, tj ostati na istom pragu odluke, a te promene se desavaju i pri najvisim nivoima signala, ne samo pri najmanjim.

Dakle, samo je resetka finija, opseg ostaje isti, nista se ne odseca sa dna, vec se kroz ceo signal promene manje od poslednjih 48 dB ne registruju.

[Bota]

Da ali tebi je nebitno koliki je dinamički opseg signala već dinamički opseg A/D konvertora, odnosno koliko stepenika tj. pragova odluke postoji pri konverziji signala.
S druge strane sama definicija decibela mo?e zbuniti iz razloga ?to decibel ne daje egzatnu informaciju koliko neka veličina iznosi po apsolutnom iznosu već samo koliko je puta manja ili veća od neke druge unaprijed usvojene vrijednosti.

Zamisli da čitav signal koduje? samo sa jednim bitom i pri tome najti?em zvuku koji mo?e da izađe iz tvoje sprave dodijeli? 0 a najgalsnijem 1. Svi ostali signali (odmjerci) će takođe uzimati vrijednost 0 ili 1 zavisno od toga da li su ''bli?i'' jedinici ili nuli. U tom slučaju će tvoja sprava imati dinamiku od samo 6 decibela jer je 20log(2^1)=6 dB. S druge strane to ne znači da će se smanjiti razlika u apsolutnom iznosu između najti?eg i najglasnijeg zvuka kojeg će? čuti. Postojaće i jedan i drugi samo neće biti ni?ta između njih, nikakve finije podjele, samo ''najti?i'' i ''najglasniji'' odmjerak.

Ako povučem paralelu na tvoj grafik, i sada će se vrijednosti maksimuma i minimuma tvoje sinusoide razlikovati za istu vrijednost po apsolutnom iznosu (ako je amplituda bila 5 V onda je ta razlika 10 V jer je u minimumu vrijednost -5 a u maksimumu +5) samo ?to će? i ostalim vrijednostima koje se nalaze između maksimuma i minimuma, nakon kvantizacije, dodijeliti vrijednost ili -5 ili +5.

Dakle, pod pojmom dinamičkog opsega u A/D konverziji se ne misli na apsolutnu vrijednost razlike najti?eg i najglasnijeg zvuka, već upravo na ''dubinu'' podjele između njih.

[Sasha Fishter]

http://rapidshare.com/files/55948687..._bit_depth.mov

jako dobro objasnjeno...meni je pomoglo

Pozz

[SumAnuT]

Dakle, pod pojmom dinamičkog opsega u A/D konverziji se ne misli na apsolutnu vrijednost razlike najtišeg i najglasnijeg zvuka, već upravo na ''dubinu'' podjele između njih.

To je ono sto je, cini mi se, bunilo ljude na ovoj temi.

Razlika izmedju 16 i 24 bita nije u dinamickom opsegu, vec je dinamicki opseg podeljen na vise bitova, a time se prenose manje promene u signalu nego pri manjoj bitazi, sto znaci da je signal finiji.

Dakle, nista se ne odseca.

[Bota]

Originally Posted by SumAnuT

To je ono sto je, cini mi se, bunilo ljude na ovoj temi.

Razlika izmedju 16 i 24 bita nije u "generalnom" dinamickom opsegu, vec je dinamicki opseg svakog bita veci, sto znaci da je prag odabiranja sve finiji tj. verniji.

Ne svakog bita već svakog odmjerka digitalnog signala koji se koduje pomoću 16 ili 24 bita. Biti slu?e samo da ti zapi?e? vrijednost amplitude odmjerka na način koji je razumljiv računaru, recimo na cd. Gledaj na to kao na informaciju o tome koliki je pojedini odmjerak.

Vjerovatno će analogija sa digitalnom fotografijom baciti vi?e svjetla na problematiku. Ladi lak?eg poja?njenja ograničićemo se na crno-bijelu fotografiju (gray scale). Da bi prikazali jednu digitalnu fotografiju na ekranu, potrebno je da za svaki piksel slike znamo dvije informacije: poziciju tog piksela na ekranu (koordinate) i svjetlinu, odnosno nijansu sive boje. Dodijelimo svakoj nijansi jedan broj tako ?to ćemo najsvjetlijoj nijansi pridru?iti najveći broj a najtamnijoj nijansi najmanjii broj. Najjednostavnija fotografija bi se dobila kada bismo imali samo dvije nijanse svjetline, crnu i bijelu i crnoj dodijelimo broj 0 a bijeloj 1 (tzv. binarne fotografije).

Ako bismo htjeli malo vi?e detalja na slici onda treba napraviti finiju podjelu i pored crne i bijele uzeti jo? neke nijanse između te dvije. Gray scale fotografije defini?u 256 nivoa svjetline gdje 0 predstavlja crnu a 255 bijelu boju a nijanse sive su predstavljene brojevima od 2 do 254. Znači, za prikazivanje pojedinog piksela na ekranu potrebno je znati njegove koordinate u xy dijagramu (polo?aj) i vrijednost svjetline koja je zapisana brojem koji uzima jednu od vrijednosti 0-255.

Po?to se digitalna fotografija čuva na računaru potrebno je te brojeve zapisati u binarnom obliku pa nam za to treba 8 bita jer je 2^8=256 (sa 8 bita mo?emo zapisati 256 različitih brojeva odnosno 256 nijansi).

Ako bismo htjeli vi?e detalja na slici (vi?e različitih nijansi) onda nam za to treba vi?e bita po jednom pikselu. Znači povećavanjem broja bita po pikselu povećavamo rezoluciju slike u pogledu nivoa svjetline.

Analogija sa audio signalom bi bila sljedeća: umjesto polo?aja piksela, kod audio signala nam je potreban ''polo?aj'' odmjerka u vremenu, a umjesto nivoa svjetline imamo amplitudu odmjerka. Ako imamo samo dvije vrijednosti amplitude koje kodujemo sa 0 i 1 dobićemo najjednostavniji slučaj. Povećavanjem broja bita po odmjerku audio signala povećavamo rezoluciju, odnosno kvalitet reprodukovanog signala jer imamo vi?e detalja (vi?e različitih vrijednosti za amplitudu pojedinog odmjerka).

[lesha]

samo da napomenem da se kod nas "sample" prevodi kao uzorak

[Tiki the Boyler]

ili odmjerak...

Thumbs Up kolega!