dithering

[Bota]

Originally Posted by SumAnuT

Sad je i boggyju pala prozivka

Ja se ne secam da sam igde cuo da je sum kvantizacije periodican. Znam da se dithering koristi da bi se signalu dodao beli sum koji je prijatniji za uho od suma kvantizacije ...

Naravno da je periodičan. Ako pustiš sinusoidu čiji je period 1 sekunda kroz a/d konvertor i odmjeravaš je tako da dobiješ 10 odmjeraka po sekundi (po periodu), ti ćeš u procesu kvantizacije ''zaokružiti'' vrijednosti amplitude svakog odmjerka ponaosob. Zaokruživanjem činiš grešku koja se čuje kao šum kvantizacije.

E sad, posmatraj npr. treći po redu odmjerak u svakoj sekundi (periodu). Treći odmjerak dobijen u prvoj sekundi će imati istu grešku kao i treći odmjerak u drugoj sekundi kao i treći odmjerak u trećoj sekundi itd. Svi će se oni razlikovati za istu vrijednost od stvarne vrijednosti signala. Drugim riječima, doprinos trećeg odmjerka ukupnoj greški (šumu kvantizacije) je periodičan u vremenu. Ako gledaš u frekventnom domenu, doprinos trećeg odmjerka ima diskretan spektar, na tačno određenoj frekvenciji, odnosno predstavlja novu komponentu u spektru signala, tj. distorziju ulaznog signala.

[SumAnuT]

Originally Posted by Bota

Naravno da je periodičan. Ako pustiš sinusoidu čiji je period 1 sekunda kroz a/d konvertor i odmjeravaš je tako da dobiješ 10 odmjeraka po sekundi (po periodu), ti ćeš u procesu kvantizacije ''zaokružiti'' vrijednosti amplitude svakog odmjerka ponaosob. Zaokruživanjem činiš grešku koja se čuje kao šum kvantizacije.

E sad, posmatraj npr. treći po redu odmjerak u svakoj sekundi (periodu). Treći odmjerak dobijen u prvoj sekundi će imati istu grešku kao i treći odmjerak u drugoj sekundi kao i treći odmjerak u trećoj sekundi itd. Svi će se oni razlikovati za istu vrijednost od stvarne vrijednosti signala. Drugim riječima, doprinos trećeg odmjerka ukupnoj greški (šumu kvantizacije) je periodičan u vremenu. Ako gledaš u frekventnom domenu, doprinos trećeg odmjerka ima diskretan spektar, na tačno određenoj frekvenciji, odnosno predstavlja novu komponentu u spektru signala, tj. distorziju ulaznog signala.

Da ali samo ukoliko je signal prosto periodicnog oblika, zar ne?

Ukoliko je signal slozen, sum kvantizacije tesko da moze biti periodican, sem ako se bas zadesi ...

Mozda gdesim?

[Bota]

Originally Posted by SumAnuT

Da ali samo ukoliko je signal prosto periodicnog oblika, zar ne?

Ukoliko je signal slozen, sum kvantizacije tesko da moze biti periodican, sem ako se bas zadesi ...

Mozda gdesim?

Periodičnost ?uma treba shvatiti na način da mu je spektar diskretan, to jest izra?en na pojedinim frekvencijama.

Ako odmjerak čija je vrijednost, recimo 6,8 zaokru?uje? na 7, unosi? gre?ku od 0.2 i ta gre?ka će se pojaviti svaki put kad na ulaz d/a konvertora dođe ba? taj odmjerak od 6,8. Koliko često se pojavljuje taj odmjerak, toliko često će se javljati i gre?ka od 0.2. ?to znači da gre?ka nije nezavisna (stohastička, nepredvidljiva) već naprotiv, učestanost pojavljivanja odmjerka je povezana sa učestano?ću pojavljivanja gre?ke.

[SumAnuT]

Kako greska nije nezavisna? Niko ne moze predvideti koliko ce biti 0.4 gresaka, 0.3, 0.2 i svih ostalih gresaka i u kom ce se redosledu desavati. To je moguce predvideti jedino kod prostoperiodicnog signala kod kojeg bi greske bile uvek iste i u istim razmacima.

[Bota]

Originally Posted by SumAnuT

Kako greska nije nezavisna? Niko ne moze predvideti koliko ce biti 0.4 gresaka, 0.3, 0.2 i svih ostalih gresaka i u kom ce se redosledu desavati. To je moguce predvideti jedino kod prostoperiodicnog signala kod kojeg bi greske bile uvek iste i u istim razmacima.

Ako jedan te isti analogni signal dovodi? na A/D konvertor, na izlazu će? uvijek dobiti istu gre?ku, tj. isti kvantizacioni ?um. Ma koliko puta radio konverziju, ?um će uvijek biti isti.

Za razliku od drugih oblika ?umova koji se javljaju pri prenosu signala kroz neki medijum i koji su nezavisni od signala koji se prenosi, kvantizacioni ?um naprotiv zavisi od signala iz razloga ?to će? ti uvijek na isti način ''zaokru?ivati'' vrijednosti odmjeraka. Ako prilikom kvantizacije vrijednost 4,8 zaokru?uje? na 5, taj odmjerak će uvijek imati gre?ku od 0,2. Dok će neki drugi ?umovi poput bijelog unositi gre?ku slučajnim izborom (jednom 0.1 drugi put 0.8 treći put 0.4 itd).

Zbog toga bijeli ?um ima uniformnu frekvencijsku karakteristiku a kvantizacioni nema.

[SumAnuT]

Taj odmerak ce uvek imati gresku 0.2 to je jasno, ali iza njega ce ici sledeci odmerak, koji ce imati gresku, primer dajem, 0.3 pa iza njega sledeci koji ce imati gresku 0.0 pa 0.4, pa ce opet greska biti 0.4 ...

Svaki odbirak ima svoju gresku, a ta greska je naravno razlicita za razlicite odbirke, stoga ni kvantizacioni sum ne moze biti periodican u smislu u kojem ti mislis.

rekao si:

Naravno da je periodičan. Ako pustiš sinusoidu čiji je period 1 sekunda kroz a/d konvertor i odmjeravaš je tako da dobiješ 10 odmjeraka po sekundi (po periodu), ti ćeš u procesu kvantizacije ''zaokružiti'' vrijednosti amplitude svakog odmjerka ponaosob. Zaokruživanjem činiš grešku koja se čuje kao šum kvantizacije.

E sad, posmatraj npr. treći po redu odmjerak u svakoj sekundi (periodu). Treći odmjerak dobijen u prvoj sekundi će imati istu grešku kao i treći odmjerak u drugoj sekundi kao i treći odmjerak u trećoj sekundi itd. Svi će se oni razlikovati za istu vrijednost od stvarne vrijednosti signala. Drugim riječima, doprinos trećeg odmjerka ukupnoj greški (šumu kvantizacije) je periodičan u vremenu. Ako gledaš u frekventnom domenu, doprinos trećeg odmjerka ima diskretan spektar, na tačno određenoj frekvenciji, odnosno predstavlja novu komponentu u spektru signala, tj. distorziju ulaznog signala.

Treci odmerak u prvoj sekundi ce recimo imati gresku 0.2, treci odmerak u drugoj sekundi ce imati gresku 0.3, treci odmerak u trecoj sekundi nece ni imati gresku, tako da doprinos treceg odmerka ne moze da se sabere tek tako ukoliko signal nije prosto periodican, pa je svaka greska ista, a i tada bi frekvencija odabiranja ili sinusoide morala biti odgovarajuca da bi se greska ponavljala istom ucestanoscu.

Tvoj profesor je ovo pisao za prostoperiodicne signale u elektrotehnici, ne za muzicke signale.

[Bota]

Ponavljam jo? jednom, kvantizacioni ?um je deterministički. Mo?e? ga tačno odrediti na osnovu signala, znači nije nezavisan od signala. Karakter gre?ke koja se dobije kvantizacijom je cikličke prirode ?to se manifestuje pojavom novih elemenata u spektru koje ljudsko uho čuje kao izobličenja.
Za razliku od ?uma kvantizacije, bijeli ?um nema izra?ene elemente na pojedinim frekvencijama već ima ravnu karakteristiku u čitavom spektru pa ne unosi izobličenja (nelinearna) u spektar originalnog signala.

Pod pojmom ''periodičan'' misli se da se sastoji od vi?e periodičnih komponenata odnosno da se mo?e razlo?iti na proste sinusoide. Takav signal (pričamo o gre?ci) ima diskretan spektar najče?će grupisan oko neke dominantne učestanosti i predstavlja nelinearno izobličenje.