?ta je apsolutni sluhista?

[SHIVA]

nekad davno, prije slovnih oznaka, herca i temperirane ljestvice instrumenti su se ugadjali specifichnim matematichkim odnosima. Npr. stradivari violine su napravljene tochno prema tim "zlatnim odnosima". Svi drevni hramovi egipta rezoniraju u specifichnim frekvencijama, keopsova piramida takodjer, grchki partenon takodjer "pjeva"... u moderna vremena eventualno nam kupaonice rezoniraju i to uglavnom loshe, ali svejedno ljudi rado pjevaju u kupaoni. Kakav bi tek sluh imali da nam svi stanovi rezoniraju kao shto je nekad bio sluchaj sa hramovima

Da ne filozofiram i ne kvarim shtimung - koga zanima neka pogleda linkove, a ostali mogu nastavit sa ne-filozofiranjem i nagadjat do besmisla

http://goldennumber.net/acoustics.htm

http://www.mcs.surrey.ac.uk/Personal...nArt.html#arch

[Bota]

@Shiva, izvini ako sam te na bilo koji način uvrijedio, stvarno nije bilo namjere. Jedino što sam htio da kažem je da meni nije bitno kako ćemo zvati pojavu o kojoj pričamo (da li je to ''aposlutni sluh'', ''apsolutno prepoznavanje tonova'', ''super sluh'' i sl.) već da je analiziramo, kako sa teorijskog tako i sa praktičnog aspekta. I nemam ništa protiv filozofije i filozofskog načina razmišljanja, naprotiv, logiku kao dio filozofije naročito cijenim i poštujem.

Preduslov da ljudsko uho ocijeni neki interval kao harmoničan je da se frekvencije odnose kao mali cijeli brojevi. Odnosi bi trebali biti npr. za veliku tercu (C-E) 4:5, za kvintu (C-G) 2:3 i sl.

U elektroakustici tonovi su matematički definisani na malo drugačiji način.
Polazi se od toga da oktava predstavlja interval između dvije frekvencije koje stoje u odnosu 1:2. Znači viša frekvencija f2 je jednaka 2*f1. Dalje je oktava izdijeljena na 12 jednakih intervala (polustepena) i dobila se hromatska skala. U skladu sa definicijom oktave, polustepen bi se dobio množenjem frekvencije sa dvanaestim korjenom iz 2.
Ako sada na ovaj način proračunamo gore navedene primjere dobićemo za veliku tercu 1:12korj(2^4) što iznosi (zaokruženo na 4 decimale) 0.7937 i neznatno se razlikuje od 4:5=0.8. Na isti način za kvintu bi se dobilo 1:12korj(2^7)=0.6674 a koristeći odnos 2:3=0.6667.

"Equal temperament" skala koju spominješ je vjerovatno skala sa jednakim polustepenim intervalima definisanim sa 12korj(2) što se, iako neznatno, ipak razlikuje od ''savršeno'' harmoničnih odnosa u kome stoje mali cijeli brojevi.

Ali sva ova priča opet daje samo relativne odnose pojedinih tonova a mene interesuje da li se u prirodi može pronaći nešto na osnovu čega bi se dale odrediti apsolutne vrijednosti pojedinih tonova, nekakvu rezonantnu frekvenciju čitavog univerzuma ili nešto slično, pa da na osnovu te frekvencije i matematički definisanih odnosa, odredimo ostale tonove (izračunamo frekvencije) i sl.

[SHIVA]

e sad prichash tako da te razumijem

shto se tiche "apsolutne vrijednosti pojedinih tonova" mislim da postoje kandidati, ali apsolutno nije gotovo nishta - pa tako niti vrijednost tonova. Tonovi su zapravo brzi intervali koje ljudi chuju kao neprekidne tonove. Svaki opis ljudskog dozhivljaja zvuka po svojoj definiciji ne mozhe biti apsolutan jer je rijech o interpretaciji a ne o fenomenu chiji dozhivljaj opisujemo. S tom sitnicom u vidu mozhemo rechi da postoje ozbiljni kandidati na koima se vjerojatno razvijala podjela tonova. Dvije relativno vjerojatne moguchnosti za koje znam su Shulmanova rezonanca (koje izrazito utjeche na ljudski um i psihu) cca 8 Hz (stavish li da je 8 Hz C onda su oktave na 16, 32, 64, 128, 256 i 512 Hz, a ton A onda izadje 432 Hz umjesto 440. Ovoj tezi u prilog ide chinjenica da je vechina drevnih instrumenata otkrivenih do danas (egipat, grchka) nashtimana uglavnom na 432 Hz. Druga teza se oslanja na Fibonachijev niz shto je takodjer vrlo vjerojatno i vrlo prisutno u drevnoj arhitekturi. Lako moguche i da su oba faktora utjecala. I rezonanca planete i Fibonachijev niz doista i jesu ton prirode i svemira.

[milos]

Ovo sto je Shiva izneo je zaista zanimljiva stvar
A u kojem rasponu se krecu tonovi kada se prdne - od kol'ko do kol''ko Hertza, ozbiljno pitam

[Bota]

Stavi mikrofon u guzicu pa snimi frekventni odziv

[SHIVA]

ili recimo prdnesh si u uho pa mozhesh usput i sluh vjezhbat

[Bota]

...ili recimo začepi? prstima oba uha i guzicu i prdne?...dobije? stojeći talas