Glazbeni instrumenti

[Hush]

To je udaraljka određene visine tona, zvučnog opsega od (c1) f1-c4. Ima dva reda drvanih pločoca (ppalisandrovo drvo) slo?enih po uzoru na klavijaturu. Daje vrlo kratki zvuk, prodoran u visokim registrima. Glazba se zapisuje oktavu dublje od ?eljene visine tona pri sviranju se mo?e rabiti vi?e palica istodobno, kao i kod vibrafona. Ksilofon je sopransko glazbalo svoje porodice. Uloga alta ima ksilofon s rezonantnim cijevima ispod pločica, tzv. ksilorimba, zvučnog opsega c1-c5.

[Hush]

Ulogu tenora u porodici ksilofona ima MARIMBA ili MARIMBAFON, instrument određene tonske visine, opsega c-c4. Afričkog je podrijetla. Posjeduje rezonantne cijevi koje tonovima daju topliji i mek?i zvuk. Dosta se upotrebljava u ju?noameričkom folkloru i zabavnoj glazbi tog ?anra.
Basovska marimba ima raspon C-c3. Danas se radi i marimba raspona F-c5 ili čak C-c5, duga vi?e od 2,5m

[Hush]

KASTANJETE (cast.)

To je instrument ?panjolski narodni neodređene tonske visine. Koristi se i u ju?noj Italiji. Ima oblik manjih izdubljenih drvenih pločica (?koljki) povezanih ?pagom u parove. Pločice se dr?e u ruci i pokretom prstiju vr?i se udar jedne o drugu. U orkestru se koriste kastanjete s pločicama koje su zakvačene za jednu dr?ku.

KINESKA DRVA (WOODBLOCKS) (w. bl.)

Instrument je neodređene tonske visine. To su izdubljene drvene kutije u obliku pravokutnika s otvorom za rezonanciju, različite veličine. (Engl. wood block ? drveni odsječak grubo otesana drva u obliku kvadra.) Udara se drvenom palicom.

KOREANSKA (KOREJSKA) DRVA (TEMPLEBLOCKS) (t. b., od enlg. temple = hram, dvorana kupolasta svoda i block = komad grubo otesana drva) su?eni su komadi izdubljenog drva kru?kastog oblika, slični kokosovim orasima. Nazivaju se i drvenim zvonima, a daju zvuk neodređene visine, to vi?i ?to je volumen drva manji. Obično se koriste u raznim veličinama u kompletu do pet s vrlo čujnim visinskim razlikama. Imaju proreze preko kojih se udaraju drvenim palicama. Slična su im kineska drva.

CLAVES

Ju?noamerički je instrument. To su 2 ?tapića od tvrdog drveta koji se udaraju jedan o drugi pri čemu se dobije zvuk sličan kineskim drvima i kastanjetama.

MARAKAS ili ZVEČKA (mar.)

Maraca je ju?noamerički je instrument. Vrsta je čegrtaljke. Zaseban je instrument, ne spada ni u jednu od porodica udaraljki. Potječe od su?ene tikve s ko?ticama unutar koje udarom o stjenke daju karakteristični kratki zvuk. Sviraju se, tj. tresu u paru (maracas), a mogu biti raznih dimenzija. Prozizvodi vrlo karakterističan zvuk neodređene visine.
Drvena sfera tanke stjenke danas se mo?e puniti različitim zrnastim materijalom (ri?a, plastične kuglice, sačma?). U komercijalnoj izradi ima oblik ?uplje lopte od drveta, metala ili plastike s dr?kom, unutar koje se nalazi različiti zrnati materijal.

[Hush]

To je instrument određene tonske visine. Daje tonove u opsegu od E-e3.
Trapezoidnog je oblika s razapetim čeličnim ?icama, po kojima se udara duguljastim drvenim ?licvama (?tapićima koji su na krajevima zadebljani i često s jedne strane presvučeni filcom, kojim je omogućena promjena boje zvuka). Često ima i pedal za prigu?ivanje zvuka. Ton mu je prilično rezak no zbog slijevanja zvuka ponekad nejasan posebno ako ne posjeduje prigu?ivač.
Cimal je stari instrument psalterijum ili psalterij perzijsko-asirskog podrijetla. Danas se najče?će javlja u sastavima mađarskih i ciganskih orkestara. U simfonijskoj glazbi koristili su ga većinom mađarski skladatelji Bart?k i Kod?ly (Kodalj), te slavenski (Igor Stravinski: Rag-time, Renard).

[Hush]

Sonorni su predmeti metalni i drugi predmeti koji u određenim okolnostima mogu imati ulogu glazbala (praporci, čegrtaljke, bič, nakovanj, lanci itd.). U njih se ubraja i eolifon (eol.), mehanički uređaj kojim se opona?a zvuk vjetra. Tu je zatim i tzv. lastra (la.). Riječ je o limenoj ploči obje?enoj na okvir. Bude li zatresena rukama, lastra proizvodi zvuk sličan grmljavini.
Među njih se mo?e uvrstiti i obična staklena ča?a. Laganim trljanjem prstom po njezinu ovla?enu rubu nastaje ton, čina visina ovisi o volumenu ča?e. Na tom je principu američki znanstvenik i pisac Benjamin Frankslin (1706.-1790.) konstruirao glazbalo i nazvao ga glasharmonika. Sastojalo se od mno?tva staklenih zvona, koja su se vrtjela nanizana na osovinu. Trenjem o rub svakog pojedinog zvona nastajali bi nje?ni tonovi različite visine. Vremenom je glazbalo dobilo i tipke, a opseg mu je bio c-f3. Na njemu se mogla izvoditi i klavirska i orguljska glazba. Za njega su pisali W. A. Mozart (Adagio i rondo za glasharmoniku, flautu, obou, violu i violončelo, KV 617) i drugi.

[slowstar]

Cestitam na pozitivnoj nameri Hush-a da nam svima "otvori vidike" la poznavanju klasicnih instrumenata, pa nam je pastovao jedan sazet prikaz, i savetujem malu dozu strpljenja svakome, da procita ovaj materijal, NECE MU SKODITI!!!
(letimicno sam pregledao, ima par gresaka na primer:- METALNI: truba+ (čašasti usnik) ili tromba ili trompeta, horna* (ljevkasti usnik) ili (francuski) rog,
trombon+ ili pozauna, tuba*
+ = čašasti usnik; * = ljevkasti usnik
U slucaju TUBE, pogresno je oznacen Levkasti usnik, sto nije tacno, Tuba ima
kotlasti, ili kako autor koristi "Casasti usnik", a samo tzv. "Wagnerove" tube su imale levkasti, i po tome su bile karakteristicne. Sada se (nazalost) Tube sa levkastim usnikom vise ne koriste u standardnom simfo. orkestru...
Pozdrav, hvala Hushu na plemenitoj nameri...Narocito je dobrodosao onaj deo o gudackim instrumentima, jer koliko sam cuo, bar u "semplovanoj" formi, tu najcesce u novijoj domacoj produkciji ima pogresnog koriscenja gudackih semplova, i nedovoljne iskoriscenosti izuzetno velikih mogucnosti gudacke sekcije, pa makar i bila semplovana (Vienna,K.Hunter, EWSQL, Garritan, Vitoush, ITD, ITD)

[Hush]

hvala na korekcijama