Luka, odreagovao sam tako jer sam mislio da če opet netko da promiviše te akustičke pene ali ipak si napisao što teoretički misliš.
Tu smo da se jedni od drugih učimo, iskusniji i neiskusniji, a samoinicijativa je veoma! zaželjena, te da se pravi studio nekome koji "zaiđe" na forum i niti neče da zna tvar... e onda uči, pitaj, uči... ili uzmi savetnika.
Luka nadam se da više vremena pratiš forum, sve te stvari (ili barem 90%) smo prepričali ali nikad dosta, to zna biti OK za ljude koji ne prate non stop podforum.
1. RT60
http://www.rumski.com/forum/showthread.php?t=33486
to je priporučen, ima i dosta tolerance, naravno može da se ga krši...
Za merenje može da se koristi i impulzni zvuk proizveden iz pištolja, ili čak petarde, odvisno koliko trebaš da imaš jačino zvuka gledano na volumen... neki koriste kod večih dvorana i velike Magnume
Pucanj se koristi radi standarda EN ISO 354 (pa ISO 140, 3382...) dandanas koriste se suvremenije metode od toga, potrebno je manje ponavljanja zbog pogreški (PN, MLS i noviji "dr. Farinov" Sweep).
Fino je i imati dodekahedronski zvučnik ali u studiu je namjera izmeriti specifički monitoring sistem uparen sa akustičkim tretmanom.
Dakako ne šteti da imaš i taj zvučnik i primjeraš rezultate.
2. Stojni valovi
jeste da što pričaš... ali pusti računalne BEM/FEM analize, nije samo Comsol, a i danas imaju nekoliko "nekako boljih" (to je relativno) metoda sa zrakama (+kombinacija...), jer BEM/FEM troši previše resursa kompjutera i da je dobra točnost treba još više vremena i više računala...
To se radi:
- na fakultetima, da se akustika proučava u teoriji,
- kad ide za veče projekte i javni novac,
- da se impresuju ulagači...
- sigurno ima još razloga ali sad se ne setim
To u studiima ako se ima fizički dostop, je svakako najbolje meriti realno, dobro je da se poigra i sa mapiranjem prostora, da vidiš gdje su pressure cone itd.
3. Bass trapping
Školjka studia izrađena iz gips stijena/membranama (i neki rado koriste drvene produkte...) je klasika nekoliko desetina godina, počelo negdje od RFZ dizajna.
Ali ne smatram da je najjeftinije (ako ne trebaš soudproofinga recimo onda soba u sobi nije pootrebna i premnogo kučnih i polupro studija je takvih).
Ako se ne treba soba u sobi onda se koriste rezonatorski membranski i helmholtz, koji imaju i svoje nuspojave (jednako i ako je školjka iz gips ploča)... mogu dodajati prizvuk prostoru ili su skoro neefikasni ako se previše demfuju + malo metafizike: izništavati silu sa protisilom, skalarna energija...
Neki veruju da se mozak u takvim prostorima mnogo brže zamarava ali to jeste sve relativno i mišljenje nekih kako da kažem purista, te se sa klasičnom fizikom malo lome koplja. Razgovarao sam sa nekoliko stručnjaka s kojima surađujemo ili ih znam (dr. fizike, akustike...) rekli su mi da u svakoj nauki ima i metafizike, te da nije za odbaciti nego proučiti.
Zadnje vreme ima skupih aparatura sa kojima bi se možda dalo nešto dokučiti ali pitanje je što meriti, menjanje impedance, traženje skalarne energije... i opet kako bi to moglo negativno utjecati na mozak...?
Ali dobro zanemarimo "tu moju" metafiziku: u praksi dobar membranski ili helmholtz nije lako za napravit i da ima čim manje kolorisanja i bez akcelerometra (ili vibrometra) te bez pogreške, popravke nije posve jednostavno kao što govore teoretske formule.
Zadnje vrijeme na svetskim forumima kruže neka praktička rešenja sa kombinacijom tih i tih materijala i daju zanimive rezultate.
Oko porozne absorpcije smo nešto pričali i tu (i još da ali iz sječanja ajde ovaj):
http://www.rumski.com/forum/showthread.php?t=36879
Ja rado radim sa sendvič kombinacijama različite gustine i različite debeline kamene vune, i druge vrste primjerne izolacije...) i ako se mi modovi doslovne ne podvajaju (ili još gore kocka) ne idem sa membranskim ili HH.
Recimo prostor od cca. 30m3 može da se u sweet spotu dostigne i +/-5 ili 7dB sa radnom površinom!), što odgovara velikim pro studijima a ne jednom kupatilu.
4. Difuzija
potrebna.
Može se orijentirati na one gore navedene preporučene RT60 sa strane AES, EBU, ITU... te sa difuzijom vratiti tu "priporučenu" živost.
Zadnjih cca. 12 godina ("Massenburg soba", Floyd Toole... pa i Boggyjev RES Media te ostali) dokazuju da su prve refleksije jako zaželjene ali ako su "dovoljno zdrave"! drugačije nema smisla da.
Odnosno "ludog eksperimenta" iz 1983 godine kada je onaj isti Massenburg se igrao na prvim refleksijama (Reflection Rich Zone) sa difuzorima (The Complex Studios LA) i dobio neke zanimive smjernice za "njegovu" buduču Blackbird kontrolnu/snimaonicu Studio C), te u devedesetima kad je Andrew Parry smišljao kako da umetne ogromnu mixetu Amek 9098 i nekako zamaskira štetnu prvu refleksiju od te velike radne površine i dosjetio se Early Sound Scattering dizajna... igrao se čovjek sa difuzorima i svidjelo se mu je što je napravio. Studio Lise Stansfield (Gracieland Studios) koji je bio prvi pokus još danas stoji u sličnom stanju i radi.
... odnosno i Tom Hidley-u (avtor N-E dizajna i prvog RFZ-ja kojeg je opustio i preuzeo te dovršio ga Peter DAntonio/RPG vlasnik...) se u početku 60-tih konstituiranja principa N-E dizajna nekako nije mogao odlučiti oko prvih refleksija, imao je prvu refleksiju od mixeta koja nije "zdrava" ali još mu je nedostajalo nešt te je nekoliko puta u različnim studiima dao iznad mixete izbočenu reflektivnu površinu... onda je opustio ideju ali nešto mu sigurno falilo ali nije znao kako i što.
Jeste ono ludilo sa kaučima na leđima kontrolnih gdje su dosta puta difuzori su dakako ludarije, niko nije umro bogu hvala ali pijani i drogirani artisti moraju da negdje sjednu i slušaju kako prave galamu a puste mix inženjera da mu previše ne smetaju
"Difuzor izza kauča je kretenarija" kao što si rekao... - NE nego: kauč ispred difuzora je kretenarija
5. Prve refleksije
ITDG (Initial Time Delay Gap) u okvirima cca. 18ms su kod; RRZ, ESS, ASSE/Massenburgova soba, Toolovi poizkusi pa i N-E dizajn koji baš nemaju takvog "povratnog signala"... pa Boggy-jev MyRoom... nepotrebni i čak rade.
Ali svi dizajni se pobrinu da umire koliko je moguče niske od cca. 200Hz nadole.
6. Dobri apsorberi za srednje i visoke
To je sasvim odvisno od specifičkog materijala (otvorenočelična pjena, poliestarska, kamena, staklena vuna...), aditiva... + Gas Flow Resistivity-ja.
Ima nekoliko teoretičkih modela (opet
http://www.rumski.com/forum/showthread.php?t=36879)... ali svi se "love" i nije praksa baš takva, brzo se ti "modeli" "zbune" u konkretnoj situaciji.
No to je super za teoretičare jer imaju još da razmišljaju i razviajju bolje modele, koje če nama "u akciji"/ praksi na kraju pomoči i nečemo trebati da razbijamo glavu što upotrebiti, te da svaki akustički nepismen čovjek može da odradi u bilo kakvoj situaciji sa materijalom koji mu je "pri ruci" najbolje što može.
Ima jedan program za kojeg se tvrdi da može svašta (interne je narave, nema torrenta
:
http://www.youtube.com/watch?v=QZ-kuuY85yg
ali još imaju zaposlene akustičare, zajedanput...
Ti "klinovi" kod anehoičnih prostorija su dosta veliki/ duboki i također zato taj oblik, nema mesta u normalnim prostorijama za to + jer ti dosta veliki "klinovi" dobivaju sa svojom specifičkom oblikom i na dodatnoj površini absorpcijskog materijala + velika večina anehoičkih laboratorija omogučavaju i absorbovanje drugih tipova valovanja...:
http://www.eckeleurope.co.uk/cons.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Anechoic_chamber
ukupno: zato oblik "klina".
... a u studiju možemo da si pomognemo sa dosta jednostavnijim air gapom...
Drugo sam več prije rekao svoje.
7. Dobri midbas apsorberi
... gore napisano, relativno dosta dobro obrazloženo.Jedno marketing (tamo sam dosta radio) i "ukrivljanje mogučeg", drugo stvarnost.
Molim bez zamjere i hvala na konstruktivnoj debati i ne na prodavanju akustičke spužve.
P.S.: Akustička spužva je dosta dobar materijal ali da bi se dostigla efikasnost u realnim prostorima morala bi biti gušča (nema prostora da se pune "metri" dubine), otvorene čelije so lepo elastične te omogučuju dobru pretvorbu kinetičke energije u toplotnu ali proizvodni proces je skup da bi se nudila takva akustička pjena po konkuretnim cjenama drugih materijala (recimo tu negdje je poliesterska te suvremena staklena... !ali opet odvisno od specifičkog proizvođača, šro nas vrača na vrhnji deo priče).
+ pjena sa vremenom (neke do 7,8 godina, neke cca. 20 godina odvisno od proizvođača) raspadne, neki od klasičkih materijala ne.
Pardon na gramarskim greškama, pisao sam relativno brzo