Tuba
Pripada porodici rogova. Ima koničnu cijev. Postoje tube različitih veličina i ?timunga. Najče?ća je bas-tuba in F s opsegom od (C1) F1-g1 (a1). (pedalni tonovi od D1-F1)
Tuba ima obično 4 ventila: I ? 1; II ? ?; III ? 1 ?; IV ? 2 ?.
Četvrti ventil sni?ava cijeli alikvotni niz tonova za Č4; a kombinirana upotreba svih ventila postupno sni?ava cijeli alikvotni niz do v7.
Registri: duboki: F1-c ? pp; srednji: c-c1 ? p-f; visoki: c1-g1 ? fff.
U dubokom i srednjem registru usnice su uglavnom opu?tene, dok se u srednjem počinju zatezati. Zvuk tube od Ges do f, pa čak i do f1 po punoći je i zaobljenosti najsrodniji horni, samo je za ti?i. U f i ff dinamici postaje tvrd i tup.
Tuba zahtijeva jako puno zraka pa stoga nije prirodno da se pi?e dugački legato. Nekad se i na duljim notnim vrijednostima di?e na svakoj dobi.
Ipak, tuba nije tako nespretan instrument kao ?to bi se moglo pretpostaviti. Ona mo?e izvoditi i ?esnaestinske figuracije, a iznenađujuće su dobri skokovi do oktave i trileri. Za nju su vrlo tipični non-legato i tenuto.
Često se koristi i visoka tuba (B1-b1). Visoka tuba (tenor-tuba) obično je ugođena in B s pedalnim (osnovnim) tonom B1.
Postoje i vrlo visoke tube, tzv. Wagner-tube koje čine prirodni prijelaz (unutar porodice) između bas-tube in F i rogova in F.
I tuba mo?e svirati sa sordinom.
__________________
- Sve je u redu, kolega... Samo sam do?ao po svog psa...
|