Quote:
Originally Posted by ANITA
Dushan.... nekad mi se čini da me ba? ne ku?i? pretjerano dobro. Ima? neke svoje kategorije i teorije i poku?avas me ugurati u jednu od njih i to je onda to. Ustvari, sve sto sam govorila nije doprijelo do tebe ili nisi razumio poantu. Ja sam pa?lljivo pročitala svačija mi?ljenja, dobre stvari zapamtila i primila k znanju. Ne kuzim sto bi ja sad po tebi trebala?! 
|
Naprotiv, zato ?to znam da si jako osetljiva na komentare, (a nisi samo ti, mnogi su ljudi takvi) ja recimo uvek imam kočnicu i moj prvi post je bio u dobroj meri uop?ten bap zbog toga, negde sam izneo ono ?to ja vidim kao psiholo?ku genezu problema. Ako postoje ljudi koji mogu premostiti taj jaz između "moranja" i "htenja" i imati i zadovoljstvo i finansijsku nadoknadu za rad, ne vidim za?to bi nečije subjektivno stanje i određen način gledanja morao da tu osobu spreči da učini to isto.
Ne mislim da bi trebala bilo ?ta. Takođe nemam neke kategorije u koje bih te ugurao, ali sa druge strane mo?da druga osoba vidi ne?to ?to mi ne vidimo, pa ako ne?to ka?e o tome, nama mo?e izgledati kao da nas "ugurava u kategoriju". Ja sam prvi bandoglav, i teram po svome, pa iz ličnog iskustva znam koliko je ljudsko biće sklono tome da iz nekih svojih ubeđenja i predubeđenja napravi sebi psiholo?ke "slepe mrlje". Tj, zna? i sama da je činjenica da je neko u problemu sama po sebi znak da ne?to ne vidi. Naravno opet ću ponoviti, to je ne?to ?to je univerzalno i isti sam i ja takav i svi drugi, ne radi se o nekoj "kategoriji" u koju te stavljam, ok?
Quote:
Osim toga, tko trazi rjesenja? Razgovaramo o necemu sto se dogada u zivotu svakog umjetnika, bilo slikara, glazbenika......! Taj izbor, ta prekretnica.
|
A za?to si ti unapred definisala da je ba? to "prekretnica"? Samo mislim da nam je u ?ivotu lak?e kada ne napravimo sebi "ili-ili" situaciju. Ovako je meni izgledalo (mo?da gre?im, naravno) da si ti unapred postavila situaciju da postoji samo mogućnost skrenuti na jednu ili na drugu stranu i da ne postoje nikakva druga re?enja. Znači crno belo. Koliko tek prekretnica se dogodi a da nismo čak bili svesni da pravimo izbor, i koliko puta smo mislili da smo pred prekretnicom pa ni?ta?
Quote:
A moje usporedbe... činjenica da ja nemam taj klik radim sranje-klik radim svoje....
|
Samo mislim da to "sranje" nije apsolutno nikada, ne dobija čovek samo lo?e komercijalne poslove koje mu je u?asno raditi.
Quote:
činjenica da ne mozes raditi uvijek kako ti zelis jer su oni to zamislili ovako i ovako i to je jednostavno to! Ti si onda madionicar, ne muzicar. I to zasto? Zato da se fizicki iscrpljujem, a psihicki tonem? Zato da kupimo bolji noviji auto ili uredimo stan jos bolje nego sto je sad? Jebes to. Ne zivim zato, k vragu.
|
Opet kao ?to rekoh, ti ne mora? to raditi i to je tvoje pravo i mogućnost, koje eto srećom ima? (neki nemaju mogućnost izbora) Ja se samo trudim gledati naopako: Ako me ne?to ubija i psiholo?ki iscrpljuje, mo?da nije problem u onome ?to radim, već u mom odnosu prema tome. Čoveka psiholo?ki iscrpljuje kada god postoji neko unutra?nje trenje između dva različita htenja i usmerenja. Ako si istovremeno i za i protiv iz različitih razloga za ne?to (na primer, radila bi zbog para, ali ti se ne radi lično) onda maltretira? sebe. Sa druge strane to nije afirmativan psiholo?ki model. Idealno (nek ka?em, često i ja to ne mogu) bilo bi najbolje promeniti psiholo?ki model, i svesno izvlačiti neko drugo zadovoljstvo iz onoga ?to radimo a ne zadovoljava recimo na?u potrebu za samoizra?avanjem, recimo, Arthur je pomenuo da mu je izazov, onda neko ko to gleda sa producentske strane to gleda kao zanatski problem, slagalicu koju treba re?iti, itd. Jednostavno mislim da je bolje menjati nas same tako da ne patimo, a ne boriti se sa spolja?njo?ću tako ?to sami sebi su?avamo izbore i delokrug jer se ne umemo izboriti sa time ?ta zaista ?elimo i koje nam je primarno usmerenje. Jo? jednom, i ja sam mnogo puta odustao od nečega radije da se prilagodim, nije to ni?ta ru?no ili pogre?no, eto pi?em da ti dodatno pojasnim moje gledi?te, po?to se mo?da nismo sasvim razumeli.
I naravno da dodam da se ja nadam da ti uvek zna? da ja imam dobru nameru i da to ume? prepoznati kao takvo, ne moram se slagati sa tobom ili misliti da si u pravu (?to sad nije direktno relevantno jer ne pričam toliko o tvom stavu koliko o tome kako ja vidim stvari, znači vi?e se trudim ponuditi neke dodatne opcije, drugačiji način gledanja na stvari itd)
Budi mi dobro!