Quote:
|
Originally Posted by bassystem
mo?e? li malo pobli?e da objasni? kakvu vezu ima s mozgom i čemu slu?i uop?te? u koju kategoriju spada? jeste da sam goa-u okarakterisao lo?e, ali sad me stvarno zanima (ako zna?, vidim da si dao interesantan odgovor)
|
dosta kompleksna tema ali ukratko ide ovako:
Ljudski mozak radi paralelno na 4 bandwith-a (bash poput multiband kompresora). Bandwith od o.5 do 4 Hz je Delta, 3 do 8 Hz Theta, Alfa je 8 do 14 Hz a Beta 14 do 30 Hz. Ne slazhu se svi sa ovom podjelom pa ovdje imash SVE o tim bandwithima i njihovim funkcijama
http://lunarsight.com/freq.htm
Sva 4 band-a rade simultano ali nisu jednako aktivni. Ako spavash dominira Delta a ako si budan i aktivan (chitanje, pisanje, matematika) dominira Beta. Dakle tvoje stanje svijesti definira valnu duljinu tvog "radnog takta" ili mozhdanih valova. No funkcionira i obratno... dakle ako stimulirash svoje mozhdane valove oni definiraju tvoje stanje svijesti.
Primjerice udjesh u disko klub i unutra dere stroboskop. Prvih par minuta stroboskop ti smeta i neprestano imash poriv trepnuti na svaki BLIC. No nakon minut-dva ti se priviknesh na strobo rasvjetu i to ti vishe ne smeta. Priviknuti se doslovno iziskuje da se tvoj dominantni "bandwith" sinhronizira sa rasvetom i tako predvidja sekvencu treptanja shto ti omoguchava nesmetano gledanje. Ukoliko frekvencija treptanja nie u trenutno dominantnom rasponu "bandwith-a" (ili koherentna / djeljiva) tada se dominantni pojas mjenja i tako klubska rasvjeta direktno utjeche na raspolozhenje.
Ista stvar je i sa frekvencijama. Kako frekvencije ispod 30 Hz ne chujemo da bi zvukom stimulirali mozak koristi se metoda "neuralnog ritma". Zbog nesavrshenosti ljudskog sluha i nemoguchnosti da chujesh dvije bliske frekvencije odjednom (primjerice 1000 i 1004 Hz simultano) tvoj mozak zbraja te dvije frekvencije i djeli ih da bi dobio prosjechnu frekvenciju koju ti zapravo chujesh. No rezultat nije "stabilan" prosjechni ton vech pulsirajuchi ton. Pulsiranje nastaje kako frekvencije "ulaze" i "izlaze" iz faze, a puls je frekvencijom jednak razlici prve i druge frekvencije... u ovom sluchaju 4 Hz.
Izvorna i "prava" goa implementira ova saznanja i zapravo se stvori glazba koja je i frekventno i tempom koherentna sa odredjenim mozhdanim bandwith-om. Odredjene frekvencije unutar pojedinog bandwith-a imaju vrlo istanchane uchinke na svijest, raspolozhenje i percepciju. Goa uglavnom koristi koherenciju od 8 Hz shto je ujedno i rezonanca same planete (tzv. Schulmanova rezonanca) a o tome kakav je uchinak svega toga mozhesh prochitati na gornjem linku.
Samim time goa malo izlazi van okvira zabavne glazbe jer je cilj zapravo promjena stanja svijesti pri chemu se glazbeni dojam chesto zanemari na ushtrb stimuliranja. U biti dobra goa je poput lijepe jednadzhbe... vishe matematika nego glazba.