[SHIVA]

Imam jednu kratku anegdotu vezanu uz VWarmer. Pred par godina dok sam josh radio samo u Reasonu jedan stariji kolega i dobar prijatelj sa vishe od 15 godina "europskog" iskustva u komercijalnoj i vlastitoj produkciji (Italija, Austrija) rekao mi je da postoi jedan plug in koi radi na principu distorzije i da ga puno producenata koristi kao mastering kompresor zbog saturacije analognog karaktera. Dakako govorio je o PSP VW.

Na zhalost rijetko se vidimo jer on vechinu godine provodi u Grazu, ali kad se vidimo uvijek izmjenimo poneku informaciju. Nedavno smo se vidjeli i spomenuo sam mu novi PSP Mix Pack. Iznenadilo me kad je rekao da mu se nie svidio pa sam ga pitao je li procitao manual. Chovjek mi se gotovo nasmijao jer tko_josh_chita_manuale, posebno nakon vishe od 15 godina iskustva. U tom momentu sam se sjetio da mi je onomad preporucio VW i ja otvorim Cubase, dignem VW i pitam ga mozhe li mi pokazati gdje trebam kliknuti da mi se otvori zadnji panel od VW... vidim ja da me chovjek blijedo gleda pa kliknem i "okrenem" VW i on po prvi put u zhivotu shvati da VW nie distorzija sa EQ-om nego multiband kompresor sa preciznom regulacijom saturacije i release-a za sva 3 band-a posebno. Rekao je neshto tipa: "ne mogu vjerovat... ja 15 godina koristim ovu spravu i nisam znao da ima josh jedan panel sa gotovo vishe funkcija nego na prednjoj strani".

OK. Mnogi su to otkrili sluchajno... kliknu ljudi sluchajno negdje pored nekog knoba pa otkriju toplu vodu, ali siguran sam da che mnogima ovo bit prvi put da chuju za "drugi" panel VW. Ne znam otkud dolazi to opche uvjerenje da se alati lakshe savladaju "listanjem" preseta nego manuala!? Ljudi koi su napravili plug in su pisali i manual. Da su smatrali da ga nitko ne treba chitat ne bi ga nikad niti napisali.

Niti jedan PSP plug in ne mozhe se u potpunosti koristiti ukoliko ne prochitate manual. Skriveni butoni (kao na PSP84), "naopaki" treshold (mix bas) i slichne "skrivene" fore. Te "skrivene" fore su ono shto chini razliku izmedju onih koi tvrde da je tajna komponenta za uspjeh u produkciji skup hardver i onih koi znaju da je "tajna" komponenta produkcije zapravo u lako dostupnom i besplatnom znanju.

@ liman021: Ne vidim otkud potreba da izmislimo pravilo i kazhemo da se EQ obichno stavlja prije ili poslje kompresije? Kompresor nie nishta drugo nego dinamichki EQ koi za razliku od "obichnog" EQ-a reagira samo kad volumen "probije" treshold dulje od koliko je vrijeme attack-a namjeshteno i stishava samo taj dio signala u fiksnom omjeru koi izrazhavamo kao ratio. Ljudi obichno napamet koriste kompresore kad zhele dobit "masniji" zvuk shto je van svake pameti, ali zvuchi fora pa je vrlo rasprostranjeno. Kompresija je dinamichki alat i njome zapravo smanjujemo dinamichki raspon zvuchnog zapisa, a to se mozhe raditi iz mnogo razloga. Povechanje "gustoche" (density) zvuchnog zapisa je najcheshcha ali ipak samo jedna od moguchih primjena kompresije. Uzet chu upravo takav primjer da se shto lakshe razumijemo.

Recimo da imash kasu koju zhelish "podebljati" kompresorom i njen prikaz na spectrogramu izgleda otprilike ovako:

/\____

Ovaj "peak" je recimo na 80 Hz i polako se smanjuje prema 250 Hz, ali ova "ravna" linija koju sam "skicirao" ide do 20 kHz i zapravo uopche nie ravna (obichno se oko 5 kHz nalazi "snap" kase). Pretpostavimo da je peak na 80 Hz "glasan" -1 dB a peak na 5 kHz svega -40 dB. Razlika izmedju ta dva "mjesta" je 39 dB i tu razliku zovemo "tonalni balans" (dakako tonalni balans je odnos svih frekventnih vrijednosti a ne samo ove dvije koje sam naveo, ali radi jednostavnosti objashnjenja drzhimo se 80 Hz i 5 kHz).

Kad namjestish kompresor tako da je treshold - 11 dB i ratio 2:1 deshava se sljedeche; peak na 80 Hz prelazi treshold za 10 dB i kompresor che "stishati" taj dio signala i to u omjeru 2:1 (10:2=5). Dakle umjesto da peak ide 10 dB "preko" tresholda sada che ichi samo 5 dB dok che ostatak signala (teoretski) biti nepromjenjen. Obzirom da "snap" na 5 kHz nie doshao niti blizu tresholda i ostao je nepromjenjen sada je razlika sa 39 dB izmedju te dve "tochke" smanjena na 34 dB i kasa nam sad zvuchi "deblje". No shto je sa frekvencijama izmedju 80 Hz i 5 kHz. Odredjene frekvencije koje se prije nisu isticale sada su takodjer 5 dB glasnije u odnosu na peak kase, a nisu sve ugodne za uho kao "snap" kase. Posebno neugodno pojachanje je u podruchju oko 250 Hz (tzv. mud area) gdje je ujedno i najvecha razlika u tonalnom balansu (volumeni neposredno ispod tresholda koi su 2 puta glasniji u odnosu na peak nego shto su bili prije kompresije) i vrlo je razborito NAKON kompresije EQ-o sanirati takva "mjesta". Ista je pricha i ispod 30 Hz s time da te frekvencije ne chujemo, ali na zhalost pojachalo toga nie svjesno i ono troshi ogromnu snagu za reproduciranje nechega shto mi ionako ne chujemo. "Rezanjem" ispod 30 Hz rasteretimo pojachalo i ono ima vishe snage za reprodukciju onih frekvencija koje mi chujemo. Paradoksalno, ali stishavanjem tih frekvencija nama kasa zapravo postaje glasnija. Jasno, s vremenom nauchish predvidjeti te poremechaje u tonalnom balansu pa se dio mozhe rjeshiti EQ-om i prije kompresije. Idealno je sve vishkove skinuti prije kompresije jer nakon komprimiranja s omjerom 2:1 nekakav "glitch" od 4 dB se komprimira na 2 dB i potrebna je duplo preciznija intervencija EQ-om da bi se to rjeshilo nakon kompresije. Jasno, nitko ne mozhe predvidjeti sve promjene koje che se desiti pa je korekcija nakon kompresije nuzhno zlo. To shto netko smatra da njemu nie potrebna ne znachi da korekcija nie mogucha. Uvijek mozhe bolje. Pitanje je samo radish li protiv sata ili radish muziku!?