![]() |
Akusticki tretman studija: Kad/Što/Zašto/Kako??
Ljudi, zanima me ne?to!
Načitao sam se razno raznih tekstova, članaka, white papera i svega o tome kako napraviti apsorber, kako izračunati opseg difuzora, kako izbu?iti helmoltze i sva?ta... i sve je to super... prosječno pametan čovijek se snađe i napravi to. Mo?e se! (long live DIY!!) Ali zapravo nigdje nisam prona?ao dobar tekst koji bi objasnio kada napraviti ne?to i za?to ba? to! Konkretno: Izmjerim prostoriju. Izračunam koji su stojni valovi. Izmjerim odaziv prostorije mikrofonom. Imam sad i vizualno na ekranu gdje su peakovi, dipovi. I ?to sad? Jasno mi je da ako slu?am prostoriju i previ?e je "?iva" (a recimo da ?elim da je to control room) onda ću trebati apsorpcije da ju smirim. A koji je to indikator da mi treba difuzija u prostoriji? Mislim, najlak?e je sve dobro zabit s apsorberima i doviđenja. Al znamo da je pretjerivanje lo?e. A ?to je dobro? Pa i da sam izmjerio i izračunao koji je RT60... opet ne znam jel do ?eljenog rezultata dolazim samo s apsorpcijom ili nekom kombinacijom i difuzije. Ali kada? Kako? Za?to? Pa najlak?e je napravit okvir, natrpat mineralnom i objesit. Za?to da se davim s difuzorima koji su toliki pain in the ass za napraviti? I kako znati u kojem frekvencijskom području mi treba difuzija? Ajde malo pametnih razmi?ljanja? Ba? me zanima! |
Re: Kad/?to/Kako??
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Sva DIY merenja u sobi se svode na pozicioniranje zvucnika, koje mozes sebi razjasniti pracenjem threadova na rumskom. Mekoninov future studio je jedan od njih. Izmerio sam gomilu soba i nikada nista nisam izmerio sto nisam vec ocekivao i mogao da sracunam na papiru. Najveci problem su aksijalni modovi koji su snazniji od ostalih (tangencijalni i bocni). Od aksijalnih modova treba se baviti primarnim i prvim sledecim, koji su najtezi za tretman jer zahtevaju enormno debele porozne apsorbere. Zatim je problem sa primarnim sto je skoro uvek snazna nula na mestu slusanja (po sirini) a najveca brzina vazduha (mesto za porozni aposrber) je bas tu, gde sedis! Pitanje je da li ces ustupiti mesto apsorberu a sebe izbaciti van... :) ... i to je tek pocetak problema... |
Re: Kad/?to/Kako??
Quote:
Najveci problem je smiriti frekvencije ispod 200Hz... a to nije sve sto treba smiriti, nego je najveci problem, to nam je najteze da uradimo a da u sobi ostane mesta za ista osim apsorbere! Tako da prica da li je soba ziva posle toga ili ne, je preuranjena... nisam do sada sreo ni jednog iz vase struke koji obozava sobu u kojoj mu divlja bass! Quote:
Difuzori ti trebaju da vratis sve ono sto si sredjivanjem frekvencija ispod 200Hz pobio kao " collateral damage", i da pri tom napravis i difuzno polje u prostoriji, koje ti je najlaksi put ka dobroj translaciji miksa, veoma malo navikavanja, sto ti mogu potvrditi neki od clanova Rumskog. Znaci, nema indikatora, odnosno ... indikator za difuziju ima zakucanu kazaljku u levo sve dok ih ne napravis! :shock: Quote:
RT60 je dosta grub kriterijum zivosti prostorije, i mozes ga dobiti sa ili bez difuzije, nije neki precizan parametar kvaliteta, ali jeste nacin da saznas da li ti je soba preterano ziva ili preterano mrtva, ili preterano nehomogena po tom pitanju, koja nije prijatna ni za rad ni za boravak u njoj na duze vreme. Cilj ti je da usaglasis RT60 sa standardima koji su opisani u ovim dokumentima: 1. "Multichannel surround sound systems and operations", AES Technical Council, Document AESTD1001.1.01-10, New York. 2. “Methods for the subjective assessment of small impairments in audio systems including multichannel sound systems”, ITU-R Recommendation BS.1116 (rev. 1), ITU, Geneva, 1997. 3. W. Hoeg, L. Christensen, R. Walker, “Subjective assessment of audio quality– the means and methods within the EBU”, EBU Technical Review Winter 1997, pp. 40-43. 4. "Listening conditions for the assessment of sound programme material: monophonic and two–channel stereophonic", EBU Tech. 3276 – 2nd edition May 1998, European Broadcasting Union, Geneva, Switzerland |
Re: Kad/?to/Kako??
Quote:
Poenta je apsorber koji NIJE lako napraviti (200Hz pa nanize) pa onda vracati refleksije nazad u sobu. Prica o tankim apsorberima na mestu prvih refleksija je mozda najveci misleading koga sam ikada procitao na forumima... koji, pod jedan, nema veze s mozgom, i rezultat je takav da bi pametnije bilo ne raditi nista. Ali ako to krenem na bilo kom drugom forumu osim ovog, kompanije koje prodaju takve "metode" i zive od toga, ce se osetiti ugrozene, te rizikujem da me napushe. Ponekad se javi neki korisnik koji i cuje i razmislja sopstvenom glavom, pa zakuka... ali to je retkost... vecina ljudi ce verovati u ono sto zele da veruju (da moze jednostavno i jeftino) makar i sopstvenim usima i izmerenim rezultatima zakljucili da im to nije opravdalo ulozeni trud.... te ce takve kompanije i metode uvek postojati... ne zbog toga sto to ima smisla, nego to ljudi traze, uklapa im se u "viziju"! Quote:
Quote:
Donja granicna radna frekvencija je ogranicena udaljenoscu od slusaoca (cetiri ili tri talasne duzine), 1000Hz pa nagore je ok, ako nisi siguran. Gornja je ogranicena sirinom materijala koji ti je najdostupniji a samim tim i kompleksnoscu izrade (spominjao si neki "pain in the ass" :shock: )... 19-25mm minimalna sirina well je ok. Bitno je da ti difuzor ne smeta vec uspostavljenoj apsorpciji niskih frekvencija, tako da vazduhopropusnost difuzora je neophodna. Analizu toga smo objavili ovde: AES Convention paper: Davidovic Z., Petrovic B.: Acoustical Design of Control Room for Stereo and Multichannel Production and Reproduction - A Novel Approach, 129th AES Convention 2010, San Francisco, CA, USA TELFOR Conference paper (english): Petrovic Bogic, Davidovic Zorica: A new acoustical design of control room for multichannel production and reproduction, 18th Telecommunications Forum TELFOR 2010, Belgrade, Serbia. White paper ovde ili ovde. Quote:
|
Re: Kad/?to/Kako??
:da:
|
Re: Kad/?to/Kako??
Quote:
Pozdrav, Vasa |
Re: Kad/?to/Kako??
Mozda malo da se izmeniti naslov (da se odma zna ochem se radi) i zalepiti temu... ?!
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Modifikovao sam malo naslov da bude asocijativniji...
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Sad je malo kasno :), ali nisam mogao odoliti. Budem ti sutra dao par pointera. Uglavnom sa tiče načina na koje uho percipira zvuk i integrira u smislenu cjelinu. Ima veze sa smjerom i intenzitetom refleksija. Ako je soba jako mala difuzija nema smisla, jer će napraviti vi?e zbrke nego koristi. Pogotovo ako su artefakti u srednjima. Toliko od mene, vi?e sutra. LP, Luka |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Gospodine "Auralex", molim te ne pravi gluposti, ovdje se trudimo da osvestimo ljude i odvratimo od ekspres re?enja.
Da idu nivo vi?e. Ne znam ako dobro prati? taj forum ali prvo: niske da se srede (200Hz i nadole) te onda kontrola srednjih, srednje visokih, visokih sa difuzijom... granica je odvisna od prostora do prostora, postoje formule i praksa te relativno novija psihoakustička znanja a ne prodaja stvari od kojih se kupci otreznu kad počnu stvarat ozbiljnije... "Ima veze sa smjerom i intenzitetom refleksija." zanimivo si rekao ali to je veoma relativno... Pozdrav Ericu + dvome Jeff-oma. |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Sta je uradio gospodin Auralex, pa se odmah napada ?
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
... pa vidjet češ sutra:)
A možeš da ideš na njihove korporacijske stranice, na raznorazne forume... i možda uvidiš "Kad/Što/Zašto/Kako??"... |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Pa neka. Covek ima pravo da izrazi svoje misljenje, a onda cete vi reci zasto to nije tako ako za tim uopste bude potrebe.
Ja isto previse ne verujem u instant resenja, ali bih voleo da cujem sta covek ima da kaze iz prve ruke, tj iz sopstvenih iskustava sa tim materijalima. Ako se ne varam, gdin Boggy je koristio nesto slicno u svojim resenjima u Novom sadu ( ako se ne varam) |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
here we go again&again&again... across the world...
aghm... Svakako da ?elim čuti vi?e od g."Auralexa"! ... iako ima? premnogo dostupnih informacija ali i mene veoma zanima re?enje. |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Cena je tu problem, nemam nista protiv sundjera (cak ni protiv trgovaca sundjerima...), samo su bezobrazno skupi i daleko su od toga da su senzacionalno mocni, doduse proizvodjaci imaju veoma brbljiv marketing kojim pokusavaju da "poprave" proizvode koji su u sustini nemocni da urade bilo sta znacajno ispod 200Hz a da to ne bude basnoslovno skupo ako uporedimo sa resenjima gde se koristi azmafon kao akusticki materijal, a TEK je nedostizno ako se uzme Knauf ECOSE, ili jos gore obicna kamena vuna Knauf. Ono o cemu ovde pricam sam iskusio na svojoj kozi ili kozi svojih klijenata... nastavljam u smeru da se greske ne ponavljaju. Tako je clan foruma zvani student dobio savet za svoju sobu za vezbanje violine, i zivo me zanima sta bi mu Mr. Auralex ponudio za cenu od oko 500EUR (da sredi celu sobu i jos dobije binarni difuzor).... http://www.rumski.com/forum/showthread.php?t=40164 Quote:
Quote:
To je bio Primacoustics i koristio sam ga kao jedino moguce resenje spoljne montaze a da izgleda iole pristojno, a da ne trebaju stolari i tapacireri, znaci bila je estetika primarno u pitanju a ne toliko akustika. Daleko od toga da sam ista senzacionalno postigao sa njima, u poredjenju sa 15m3 (slovima: petnaest metara kubnih) azmafona koji su utroseni za low end apsorpciju u studiju RES Media (nekada Hammer), i koji se nalaze iza vazduhopropusnih difuzora. Ukupno gledano, ti sundjeri su doprineli 1% performansama cele rezije, a izabrani su jer su bili najjeftiniji (50EUR/m2), najbolje se vide na ovim slikama: |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Prvo, Shot bi trebao znati ?to ?eli napraviti. Prije toga mu treba par konkretnih ideja o tome. 1. RT60 - mjerenje RT60 u maloj sobi zna biti tricky jer ne postoji pravo difuzno polje. Mo?e se desiti da će prije izmjeriti zvučnike nego sobu. Najbolje je mjeriti u vi?e mjesta i onda uprosječiti rezultat u excelu. Umjesto omni zvučnika koji je skup mo?e koristiti balon koji će koristiti kao trigger i izvor zvuka u npr. Arta-i. Ako se koriste simulacijski programi onda ne treba gledati krivulju po Sabineu nego po Eyringu, ili bolje Kutruffu jer oni bolje opisuju odjek malih i izrazito prigu?enih prostorija. 2. Stojni valovi - Simulacije modova u programima su ok ako je zid nevjerojatno debeo pa se pona?a kao beskonačni reflektor. Najče?će se desi da se zbog konačne debljine i manje impedanca zida; ili jednog od zidova ili namje?taja itd; (o tome kasnije) stojni valovi pomaknu u prostoru i premjeste na drugu frekvenciju. Ne previ?e, ali dovoljno da ne odgovaraju jednostavnim kalkulatorima. Zato ih treba mjeriti. Jedini program koji to mo?e simulirati je COMSOL i to samo ako se unesu stvarne karakteristike materijala koji opisuju zidove i namje?taj, a to je već tema za nečiji magisterij ili doktorat. 3. Bass traping - Najbolje, najjeftinije i najpraktičnije rje?enje je izrada sobe u sobi gdje membrane gipsnih ploča glume broadband apsorbere za aksijalne modove, a istovremeno dodaju na izolaciju. Djelovanje, ako se ?eli, mo?e se provjeriti pobudom prostorije uz mjerenje povr?ine ploča kontaktnim mikrofonom ili akcelerometrom. Ako treba, centri ploča mogu se ote?ati utezima da im se spusti rezonantna frekvencija. Ostali modovi su dovoljno slabi da ih se mo?e upiti relativno manjom količinom materijala (i o tome kasnije). Tretiranje jakih modova poroznim materijalom je glupo jer uza zid ne postoje fizikalni uvjeti koji omogućuju upijanje poroznim materijalom. Najbolji polo?aj za p.m. bio bi u centru sobe, ?to je neizvedivo. 4. Difuzija - nepotrebna u malim prostorijama zbog nemogućnosti postizanja pravog odječnog (reverberantnog) polja. Jedino ?to difuzor mo?e postići u maloj sobi je jaki comb filtering i tako dodatno zbuniti slu?ni aparat. U pravilu nema ni mnogo mjesta za difuzore jer male sobe zahtijevaju jaku apsorpciju. Ako se ba? moraju koristiti onda je preporučljivo udaljiti slu?ača bar 10 (najbolje 20) cm za svaki cm dubine difuzora. Difuzor iza kauča je totalna kretenarija. 5. Prve refleksije - postoji razlika između koreliranih i nekoreliranih refleksija. Prve dolaze skoro iz istog mjesta iako ih proizvode dva ili vi?e izvora. To bi bile npr stropne refleksije. Treba ih upiti jer samo kvare stereosliku. Ove druge... mogu biti korisne ako se ispune određeni uvjeti. Prvih 10ms lateralnih (bočnih) refleksija treba izbjegavati jer kvare a) frekvencijski odaziv b) polo?aj instrumenata u stereoslici. 10ms x 342m/s = 3.42m Sve refleksije koje dolaze putem kraćim od 3.42m zezaju. Kao rule of thumb mo?e se uzeti i malo kraća udaljenost, recimo 2.4m. One mogu pomoći ASW (prividnoj ?irini izvora), ?irenju stereoslike, Ako se ?eli. Ako ne onda se sve apsorbira i ćao drugovi. Stra?nji dio male prostorije je najbolje apsorbirati dobrim apsorberima. 6. Dobri apsorberi za srednje i visoke - ravan apsorber nije dobar apsorber za precizno slu?no okru?enje. U to spadaju sve ploče mineralne vune, spu?ve ili azmafona. Razlog tome je impedanca (prividni otpor) povr?ine materijala. Ako je upadni kut veći od 0 tada nastaju problemi (?to znači uvijek). Razlog tome je način na koji zvuk prodire. Veća gustoća materijala je tada neprijatelj, a ne pomoć. Znači, da bi apsorber dobro (linearno) apsorbirao treba imati idealnu prilagodbu povr?ine na nadolazeći val. To se posti?e klinastim izrezima, kao klinovi u prostorijama za akustička mjerenja. Ti su pak predugi za studijsku uporabu. U protivnom, apsorber gubi svojstva na određenim frekvencijama koje su harmonički povezanea, refleksije se manifestiraju sa neprirodnim karakterom. Dovoljna dubina je 5-10cm kvalitetnog apsorbera. Ti apsorberi su neovisni na kut nadolazećeg vala i apsorbiraju ga u potpunosti i linearno u onom radnom području koje je kritično za pravilnu integraciju slu?nog polja. 7. Dobri midbas apsorberi - sve rečeno u točki 6. vrijedi i ovdje. Ako se upotrijebi kutni apsorber sa pravilnim izrezom mo?e se postići jača apsorpcija u manjoj količini oduzetog prostora. Znam da je to suprotno klanu superchunksa, ali to je samo fizika. Zamislimo da je takav apsorber ne?to kao ABS na automobilu. Superchunksi koče blokiranjem i zabijanjem u ogradu. Nadam se da sam ti pomogao Shot! I jo? nekome ako čita... LP, Luka |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Quote:
Quote:
Zasto na vise mesta ako sobu pravi za sebe i sedece na jednom mestu? Postoji MLS metoda za nalazenje impulsnog odziva sobe koja nalazi odziv i zvucnika i sobe, ali to je ok, u reziji ljudi slusaju i jedno i drugo, kakva je steta izmeriti odziv i jednog i drugog? Quote:
Nije poenta u simulaciji kao simulaciji nego je poenta u tome STA ces uraditi sa tim podacima? Mislim da je na to odgovoriti mnogo vaznije nego nacelno vratiti ljude da mere, mere, mere, ... ali sta s tim podacime treba da urade (ako ne pozicioniraju zvucnike), ako ti nije problem objasni. Quote:
1. na koji nacin da tuneuju gipsane/membranske apsorbere, 2. na koji nacin da izaberu debljinu gipsanih ploca, 3. kako da procene tezinu tegova za promenu rezonantne frekvencije I na kraju mozes li nam pokazati koji si studio sredio na takav nacin? Sto se tice tretiranja primarnih modova porozim materijalima se slazem, kao sto sam vec napisao ranije. Quote:
a za difuzor iza kauca se nisu ostali clanovi slozili sa mnom kada sam rekao to sto i ti, za jedan Wes Letchot -ov dizajn... oni to vole da VIDE! ,,,,,,,,, |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Ne apsorbuje se nista iznad 1kHz, zato sto se inace muzika slusa u obicnim sobama kod kojih niko ne obraca paznju na akusticki tretman, prema tome, cilj akustickog tretmana je dobra translatornost miksa, a ne postizanje "tacne" stereo slike, koja ni ne moze biti tacna jer pre svega zavisi i od tipa zvucnika (u istom prostoru), a drugi razlog je sto je stereo slika vestacka tvorevina i nema nacina da se utvrdi sta je tu tacno a sta nije. Sva stereo i surround tehnologija je iluzija prirodnog zvuka, nikakvog tu kriterijuma nema za tacno i netacno. Quote:
Praviti nauku od onoga sto jedino mozete uraditi u sobi je preterano, na kraju se dobije nesto sto ovde ljudi zovu mumlava soba ili mrtva soba, gde su refleksije visokoh nepostojece, midovi apsorbovani do 200Hz a bass frekvencije DIVLJAJU! To nikome nije donelo boljitak, niti se to ikome ovde svidja. Quote:
Midbass? A sta cemo sa low bass? Ostaviti klijentima da se sami "snadju" sa divljanjem bassa u sobi ispod 200Hz? Kako to da urade a da opravdaju investiciju u Auralex koja im nije donela nista znacajno sto vec nisu mogli sa pola kubika ili kubikom azmafona (cak i te tvoje "klinove" koji su toliko "znacajni" mogu praviti ako se zainate), a dali su poprilicne novce za taj tretman, a mogli su bez preterano mnogo muke napraviti to isto za deset ili dvadeset puta manje novca... cak i ako im nije to cilj... a nije. I dalje stojim iza tvrdnje da je za isti novac koji treba dati za Auralex/Primacoustics, moguce dobiti koriscenjem ostalih poroznih materijala daleko bolje rezultate. Pod ostalim poroznim materijalima smatram: 1. Kamena vuna 2. Staklena vuna (ECOSE) 3. Azmafon 4. Celulozna vuna 5. Poliesterska vuna Mr. Auralex, sredjivanje low bass frekvencija u sobi je osnovni postupak koji se u sobi mora uraditi i nije uopste trivijalan. Izbegao si da govoris detaljnije o tome, a da ja licno ne znam ni jednog tvog potencijalnog klijenta koji bi to lako tolerisao. Jedino moze tolerisati ako ne zna sta hoce da dobije, ali ako je iole ozbiljan, naucice vrlo brzo sta mu smeta a sta mu ne smeta. I dalje smatram da se sundjeri trebaju koristiti samo kada mora i kada nema drugog resenja (a to je retko), i pri tom treba koristiti najjeftinije, a da odrade posao koga su kadri odraditi, a to je apsorpcija mid-high frekvencija do nekih 100-200Hz. Koristio sam Primacoustics Scandia pakete koji su bili najjeftiniji. mogu se videti na slikama i njihova kolicina u odnosu na sve ostalo je beznacajna. |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Bili su mi neki komadi na ručku pa nisam stigao odgovoriti :)
Boggy, google is your friend. Nizak i linearan RT60 (relativno prema veličini i namjeni sobe) potreban je zbog rezolucije prilikom miksanja. Tu se otklanjaju gre?ke i dodaju razni začini, pa je dobro čuti/vidjeti sve. Soba sa prosječnim odjekom nema takav nivo razlučivosti. Ovo sa mjerenjem neću ni komentirati, čisto iz pristojnosti prema kolegi. Izrada membranskih apsorbera je jednostavna. Pi?e svugdje uokolo po internetu. Mo?e se malo precizirati pa se potra?i jednad?ba koja nudi ugađanje prema savojnoj čvrstoći (bending stifness) materijala. Za homogene materijale poput gipsa skoro da i nema odstupanja od klasične jednad?be. Q takvog apsorbera je prilično ?irok, tako da ako se malo fula nije preveliki problem, a istovremeno je i sink za low end reverb, Mo?e se napraviti dvoslojno (ako je soba jako, jako mala) pa rezna frekvencija sobe padne jo? ni?e, ali to je već malo pimplavo. Dr?imo se jednostavnih stvari. Onaj dio o difuzorima i refleksijama je dio klasične auralizacije, ?to Boggy sigurno zna, nego malo zeza :) Ako je soba mumlava ili mrtva, to znači da je netko pretjerao sa jednom vrstom apsorbera. Linearan RT60 ne zvuči tako, pa makar bio nizak. Zvuči toplo i ugodno, kao mi? u pamuku. Ne vjerujem da će itko ići na svoju ruku raditi klinove, jer to uključuje precizne matrične jednad?be i/ili BEM analizu (tko ima mogućnosti i server power). Mo?e samo napraviti ne?to ?to sliči na klin. LP, Luka |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Quote:
Za povecanu rezoluciju prilikom miksa u maloj sobi, treba difuzno zvucno polje, sam RT60 u odredjenim granicama nije dovoljan. Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
A sto se tice pravljenja "klinova" "na svoju ruku", zasto mislis da ne smeju to ljudi da rade? Razbolece se neko zbog toga? Ako ih ubedis rezultatima da je to stvarno neophodno, napravice oni to u milimetar tacno. Jos kad cuju senzacionalno "poboljsanje"... svi ce to da prave... |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Gdine Boggy, zasto ste toliko agresivni ?
Koliko vidim gdin Auralex sasvim korektno iznosi svoje misljenje koje moze biti ispravno ili ne. Koliko vidim vi se teoretski uglavnom slazete sa onim sto kaze, osim sto trazite direktno iskustva i objasnjenja sa terena. Koliko smem da primetim ni vi ne dajete objasnjenja sa terena (mislim da je bila tema o Quake2 studiju) sto je negde i logicno jer vam je to profesija i svakako vam nije u interesu da to ljudi sami rade kuci ako vec vi mozete da zaradite od toga.(i ovo je potpuno legitimno) Po meni je ovo najbolja tema na forumu a vec ga duze vreme pasivno pratim. Mislim da bi bilo korisnije za sve nas da ako se ne slazete sa onim sto gdin Auralex kaze da prosto date argumente zasto to nije tako nego da ga konstantno ispitujete pitanja koja trebaju da ugroze njegov autoritet znalca (ili neznalca) pa da citamo korisnu i argumentovanu debatu. Ne zelim da zauzimam strane jer je ocigedno da ste obojica veoma potkovani znanjem, i moram priznati da uzivam citajuci ovaj thread |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Quote:
Ponovicu da svi imamo internet, slozio sam se samo sa par stvari koje je Mr. Auralex izneo, sa ostalim se ne slazem, jer mi iskustvo (ne google, ne internet) govore drugacije. Quote:
Quote:
Quote:
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Luka, odreagovao sam tako jer sam mislio da če opet netko da promiviše te akustičke pene ali ipak si napisao što teoretički misliš.
Tu smo da se jedni od drugih učimo, iskusniji i neiskusniji, a samoinicijativa je veoma! zaželjena, te da se pravi studio nekome koji "zaiđe" na forum i niti neče da zna tvar... e onda uči, pitaj, uči... ili uzmi savetnika. Luka nadam se da više vremena pratiš forum, sve te stvari (ili barem 90%) smo prepričali ali nikad dosta, to zna biti OK za ljude koji ne prate non stop podforum. 1. RT60 http://www.rumski.com/forum/showthread.php?t=33486 to je priporučen, ima i dosta tolerance, naravno može da se ga krši... Za merenje može da se koristi i impulzni zvuk proizveden iz pištolja, ili čak petarde, odvisno koliko trebaš da imaš jačino zvuka gledano na volumen... neki koriste kod večih dvorana i velike Magnume:) Pucanj se koristi radi standarda EN ISO 354 (pa ISO 140, 3382...) dandanas koriste se suvremenije metode od toga, potrebno je manje ponavljanja zbog pogreški (PN, MLS i noviji "dr. Farinov" Sweep). Fino je i imati dodekahedronski zvučnik ali u studiu je namjera izmeriti specifički monitoring sistem uparen sa akustičkim tretmanom. Dakako ne šteti da imaš i taj zvučnik i primjeraš rezultate. 2. Stojni valovi jeste da što pričaš... ali pusti računalne BEM/FEM analize, nije samo Comsol, a i danas imaju nekoliko "nekako boljih" (to je relativno) metoda sa zrakama (+kombinacija...), jer BEM/FEM troši previše resursa kompjutera i da je dobra točnost treba još više vremena i više računala... To se radi: - na fakultetima, da se akustika proučava u teoriji, - kad ide za veče projekte i javni novac, - da se impresuju ulagači... - sigurno ima još razloga ali sad se ne setim:) To u studiima ako se ima fizički dostop, je svakako najbolje meriti realno, dobro je da se poigra i sa mapiranjem prostora, da vidiš gdje su pressure cone itd. 3. Bass trapping Školjka studia izrađena iz gips stijena/membranama (i neki rado koriste drvene produkte...) je klasika nekoliko desetina godina, počelo negdje od RFZ dizajna. Ali ne smatram da je najjeftinije (ako ne trebaš soudproofinga recimo onda soba u sobi nije pootrebna i premnogo kučnih i polupro studija je takvih). Ako se ne treba soba u sobi onda se koriste rezonatorski membranski i helmholtz, koji imaju i svoje nuspojave (jednako i ako je školjka iz gips ploča)... mogu dodajati prizvuk prostoru ili su skoro neefikasni ako se previše demfuju + malo metafizike: izništavati silu sa protisilom, skalarna energija... Neki veruju da se mozak u takvim prostorima mnogo brže zamarava ali to jeste sve relativno i mišljenje nekih kako da kažem purista, te se sa klasičnom fizikom malo lome koplja. Razgovarao sam sa nekoliko stručnjaka s kojima surađujemo ili ih znam (dr. fizike, akustike...) rekli su mi da u svakoj nauki ima i metafizike, te da nije za odbaciti nego proučiti. Zadnje vreme ima skupih aparatura sa kojima bi se možda dalo nešto dokučiti ali pitanje je što meriti, menjanje impedance, traženje skalarne energije... i opet kako bi to moglo negativno utjecati na mozak...? Ali dobro zanemarimo "tu moju" metafiziku: u praksi dobar membranski ili helmholtz nije lako za napravit i da ima čim manje kolorisanja i bez akcelerometra (ili vibrometra) te bez pogreške, popravke nije posve jednostavno kao što govore teoretske formule. Zadnje vrijeme na svetskim forumima kruže neka praktička rešenja sa kombinacijom tih i tih materijala i daju zanimive rezultate. Oko porozne absorpcije smo nešto pričali i tu (i još da ali iz sječanja ajde ovaj): http://www.rumski.com/forum/showthread.php?t=36879 Ja rado radim sa sendvič kombinacijama različite gustine i različite debeline kamene vune, i druge vrste primjerne izolacije...) i ako se mi modovi doslovne ne podvajaju (ili još gore kocka) ne idem sa membranskim ili HH. Recimo prostor od cca. 30m3 može da se u sweet spotu dostigne i +/-5 ili 7dB sa radnom površinom!), što odgovara velikim pro studijima a ne jednom kupatilu. 4. Difuzija potrebna. Može se orijentirati na one gore navedene preporučene RT60 sa strane AES, EBU, ITU... te sa difuzijom vratiti tu "priporučenu" živost. Zadnjih cca. 12 godina ("Massenburg soba", Floyd Toole... pa i Boggyjev RES Media te ostali) dokazuju da su prve refleksije jako zaželjene ali ako su "dovoljno zdrave"! drugačije nema smisla da. Odnosno "ludog eksperimenta" iz 1983 godine kada je onaj isti Massenburg se igrao na prvim refleksijama (Reflection Rich Zone) sa difuzorima (The Complex Studios LA) i dobio neke zanimive smjernice za "njegovu" buduču Blackbird kontrolnu/snimaonicu Studio C), te u devedesetima kad je Andrew Parry smišljao kako da umetne ogromnu mixetu Amek 9098 i nekako zamaskira štetnu prvu refleksiju od te velike radne površine i dosjetio se Early Sound Scattering dizajna... igrao se čovjek sa difuzorima i svidjelo se mu je što je napravio. Studio Lise Stansfield (Gracieland Studios) koji je bio prvi pokus još danas stoji u sličnom stanju i radi. ... odnosno i Tom Hidley-u (avtor N-E dizajna i prvog RFZ-ja kojeg je opustio i preuzeo te dovršio ga Peter DAntonio/RPG vlasnik...) se u početku 60-tih konstituiranja principa N-E dizajna nekako nije mogao odlučiti oko prvih refleksija, imao je prvu refleksiju od mixeta koja nije "zdrava" ali još mu je nedostajalo nešt te je nekoliko puta u različnim studiima dao iznad mixete izbočenu reflektivnu površinu... onda je opustio ideju ali nešto mu sigurno falilo ali nije znao kako i što. Jeste ono ludilo sa kaučima na leđima kontrolnih gdje su dosta puta difuzori su dakako ludarije, niko nije umro bogu hvala ali pijani i drogirani artisti moraju da negdje sjednu i slušaju kako prave galamu a puste mix inženjera da mu previše ne smetaju:) "Difuzor izza kauča je kretenarija" kao što si rekao... - NE nego: kauč ispred difuzora je kretenarija:) 5. Prve refleksije ITDG (Initial Time Delay Gap) u okvirima cca. 18ms su kod; RRZ, ESS, ASSE/Massenburgova soba, Toolovi poizkusi pa i N-E dizajn koji baš nemaju takvog "povratnog signala"... pa Boggy-jev MyRoom... nepotrebni i čak rade. Ali svi dizajni se pobrinu da umire koliko je moguče niske od cca. 200Hz nadole. 6. Dobri apsorberi za srednje i visoke To je sasvim odvisno od specifičkog materijala (otvorenočelična pjena, poliestarska, kamena, staklena vuna...), aditiva... + Gas Flow Resistivity-ja. Ima nekoliko teoretičkih modela (opet http://www.rumski.com/forum/showthread.php?t=36879)... ali svi se "love" i nije praksa baš takva, brzo se ti "modeli" "zbune" u konkretnoj situaciji. No to je super za teoretičare jer imaju još da razmišljaju i razviajju bolje modele, koje če nama "u akciji"/ praksi na kraju pomoči i nečemo trebati da razbijamo glavu što upotrebiti, te da svaki akustički nepismen čovjek može da odradi u bilo kakvoj situaciji sa materijalom koji mu je "pri ruci" najbolje što može. Ima jedan program za kojeg se tvrdi da može svašta (interne je narave, nema torrenta:) : http://www.youtube.com/watch?v=QZ-kuuY85yg ali još imaju zaposlene akustičare, zajedanput... Ti "klinovi" kod anehoičnih prostorija su dosta veliki/ duboki i također zato taj oblik, nema mesta u normalnim prostorijama za to + jer ti dosta veliki "klinovi" dobivaju sa svojom specifičkom oblikom i na dodatnoj površini absorpcijskog materijala + velika večina anehoičkih laboratorija omogučavaju i absorbovanje drugih tipova valovanja...: http://www.eckeleurope.co.uk/cons.htm http://en.wikipedia.org/wiki/Anechoic_chamber ukupno: zato oblik "klina". ... a u studiju možemo da si pomognemo sa dosta jednostavnijim air gapom... Drugo sam več prije rekao svoje. 7. Dobri midbas apsorberi ... gore napisano, relativno dosta dobro obrazloženo.Jedno marketing (tamo sam dosta radio) i "ukrivljanje mogučeg", drugo stvarnost. Molim bez zamjere i hvala na konstruktivnoj debati i ne na prodavanju akustičke spužve. P.S.: Akustička spužva je dosta dobar materijal ali da bi se dostigla efikasnost u realnim prostorima morala bi biti gušča (nema prostora da se pune "metri" dubine), otvorene čelije so lepo elastične te omogučuju dobru pretvorbu kinetičke energije u toplotnu ali proizvodni proces je skup da bi se nudila takva akustička pjena po konkuretnim cjenama drugih materijala (recimo tu negdje je poliesterska te suvremena staklena... !ali opet odvisno od specifičkog proizvođača, šro nas vrača na vrhnji deo priče). + pjena sa vremenom (neke do 7,8 godina, neke cca. 20 godina odvisno od proizvođača) raspadne, neki od klasičkih materijala ne. Pardon na gramarskim greškama, pisao sam relativno brzo:) |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
OK ok ok...
S obzirom da sam pokrenuo ovu temu red je i da se ja javim... Zanimaju me vrlo konkretni odgovori. Precizni i jednostavni da to malo dijete može shvatiti. A vas trojica ste otišli malo sad u neka svoja prepucavanja. Ja svakako ništa od akustike ne namjeravam promijeniti u svom studiju jer sam dosta zadovoljan kako to zvuči. Napravio sam ga kako sam ga napravio, nije savršen, ali tada prije 7-8 godina sam imao sreće pa iz prve naboo da je više manje u redu zazvučalo. Uz par tweakova je ispalo zadovoljavajuće i sad sam sretan. Poznajem sound svoje režije i to mi je najbitnije! A i dobro se miksevi translatiraju van. No... radim kao predavač u jednoj školi za produkciju. I počeo sam se sad sretati s vrlo konkretnim pitanjima pa zato što sam ne znam najpreciznije odgovoriti onda pitam ovdje da čujem neka mišljenja. Karakteristično pitanje koje prosječan glazbenik/producent/kreativac postavi je "kako da sredim svoju prostoriju?". Moj odgovor je kombinacija apsorpcije i difuzije. Onda čovjek skine Room EQ i dobije neko mjerenje. I što dalje. Kada da se odluči za apsorbere a kada za difuzore? To je ideja mog pitanja. Pliz probajte ostati u toj temi. Interesantno je čitati duge teme kada se krenete žučno raspravljati, ali oni s manje znanja takve teme ne čitaju jer se ne snalaze. Ali hajde da ovu temu probamo napraviti takvom da bude za laike, gdje mogu neke osnovne stvari "pohvatati" prije nego što bjesomučno krenu trpati mineralnu vunu u drvene okvire dok s tim ne popune sobu! |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Quote:
Quote:
To radi tako sto postavi mikrofon na neko mesto na simetrali sobe, i pomera JEDAN zvucnik (recimo levi) sve dok ne nadje najravniji odziv. Zatim se pomeri malo mikrofon po osi, pa se ponovi postupak. Postupak se vrsi sve dok se ne nadje ukupno najravniji odziv. Da li ti treba teoretsko objasnjenje sta on pri tom radi? Zvucnik se pomera levo, desno, gore, dole, napred, nazad. Mikrofon stoji u visini usiju slusaoca i pomera se samo napred-nazad. Kada se sve zavrsi, preostali zvucnik se pozicionira simetricno levom i provere odzivi, koliko se razlikuju. Uvek se meri samo jedan zvucnik u jednom trenutku, o pozicioniranju moze da se procita vise u threadu o Mekoninovom studiju, ima cak i njegovih merenja. Napominjem da se dobrim pozicioniranjem zvucnika i slusaoca moze dobiti mnogo na ravnijem odzivu, bez koriscenja apsorbera. Merenjem sobnih modova, kao sto sam vec rekao, moze covek da zakljuci da ima sobne modove (:shock:) na nekim frekvencijama, sto je mogao znati i pre nego sto je poceo meriti. Imace sest veoma jakih aksijalnih sobnih modova na svakoj osi po jedan primarni i jedan sekundarni izmedju 20Hz i 100HZ u maloj sobi. Izrada panelnih i/ili membranskih apsorbera nije jednostavan posao ako covek nema barem akcelerometar da bi merio na kojim frekvencijama panel ili membrana rezonira. Proracuni i formule vaze priblizno i bez merenja se ne moze racunati da ce se frekvencija pogoditi pukom teorijom. Znaci, bez (ozbiljnog) profesionalca i projekta, ne preporucujem membranske ili panelne apsorbere, jer nema ni jednog nacina koji je brutalno jednostavan i uvek radi. NLP je spomenuo viseslojne porozne apsorbere (cini mi se), ni to nije dostupno laiku. Helmholzovi slat i perforirani apsorberi se nisu nesto preterano pokazali u kontrolabilnosti i efikasnosti (u praksi) tako da njih (ja licno) ne preporucujem. Nesto sto je relativno jednostavno za amatera za niske frekvencije je meka kamena vuna, gustine oko 15kg/m3 sa propustljivoscu vazduha oko 5 kPas/m2 u jako debelom sloju (50cm)... to dosta dobro radi i ne moze se pogresiti. Quote:
Moj savet je da difuzore treba staviti na mestima svih prvih refleksija, PREKO vec postojece LF apsorpcije. Ta difuzija ne bi trebala smetati protoku vazduha pa preporucujem da je vazduhopropusna, imas u papirima koje sam linkovao objasnjenje. Ako je to preskupo, onda je binarni difuzor preko tih apsorbera prihvatljivo resenje. Da i to kazem, do ovog saznanja sam dosao ispitivanjem na terenu. Kako? Pa sobu u kojoj sredim bass najbolje sto mogu, organizujem test slusanje i slusaocu promenim tri tipa prvih bocnih refleksija, samo apsorptivnu, glatku i reflektivnu, i difuznu (pravi difuzor). 100% je uvek odgovor bio da im se vise svidja difuzna refleksija (vise detalja koje nikada nisu culi u zivotu i slicno).... ja tako saznajem sta je bolje od neceg drugog, pitam moje klijente sta im vise odgovara... i kod svih sam i dalje dobrodosao. Zato mozda zvucim "drugacije" od prica koje se mogu naci u knjigama i na internetu... no NLP je vec spomenuo da nisam sasvim usamljen u tome (dodao bih jos Thomasa Jouanjeana iz Northward Acoustics) Quote:
Dao sam i jedna jednostavan predlog apsorbera koji prstojno radi na LF, ali ne treba da ocekujes cudo od tih debelih "soft" apsorbera, oni mogu ici nesto ispod 100Hz, ali ne puno... uglavnom se osete kada se unesu u sobu. Dalje bi mogli da pricamo o pozicioniranju velikih apsorbera, ali da se ne bih puno sirio i pisao dugacke postove, koje ce malo ko da cita, ovde cu stati pa ti postavljaj (konkretnija, molim te) pitanja ako je sta ostalo nejasno, oko pozicioniranja i tipova apsorbera. |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Da.
Sa difuzijom na prvim refleksijama (osim stropa, gdje je natrpao malo more vune) baš je ne dugo nazad eksperimentisao i Wes Lachot, koji nikako da ide malo sa "svojeg" RFZ dizajna... izgleda da vreme leči ludost:) http://manifoldrecording.com/studio/annex.php Niske rješava sa školjkom kontrolne od višeslojnih gips ploča (membranski absorberi) + upotrebljava RPG-ove gradbene cigle koji su u suštini helmholtz resonatorji (+ porozna absorpcija da). Da ne bi što zabrljao oko konstrukcije difuzora, poverio je zadatak RPG-u (amerikanci vole slagati studie ko lego kockice, sigurnije je, svaki element pravi neka firma, od svega prodanog dobije procenat, akustički dealer... a cena...). Evo Shot pogledaj koliko je pozicioniranje izvora zvuka i primatelja značajno (Bob Hodas) a imaš i intervju od Thomasa Jouanjeana: http://www.rumski.com/forum/showthread.php?t=39612 Dakle da ponovim što Boggy kaže celo vreme: - nizke ispod cca. 200Hz umiriti koliko može (ili sa poroznom absorpcijom ili sa pomoču rezonatora + porozna absorpcija) - iznad cca. 200Hz radi što te je volja. - pod parket. Ima oko 15 priznanih akustičkih dizajnova kontrolne sobe. Baš svi jednako rješavaju; prvo nizke. ... a onda srednje i visoke: geometrijski preusmeravaju, difuzuju, absorbiraju... neki nude ITDG, neki to rade drugačije, neki ne mare za refleksije te hoče mrtvu analitičku sobu... Baš svi imaju na podu parket. Kad se pojavila Blackbird Studio C soba (Massenburg), temeljito je postavila nova razmišljanja oko difuzije na prvim refleksijama. Veči problem je kako to primjeniti u mali prostor. Boggy-jev MyRoom je dobar odgovor. A zašto toliko LEDE i RFZ dizajnova, preprosto: - LEDE su vratili iz prošlosti proizvođači ekpres rešenja (realtraps, gik, readytraps, primacoustics, auralex...) jer se napravi jednostavno. Sad neki proizvođači nude dosta dobre produkte koje stvarno rade ponešto i u nizkima, neki ne te prodavaju neefikasne produkte. Stereo slika je pinpoint i dosadna, maleni sweet spot ali dosta analitička. Nema surrounda. - RFZ; tu treba naprednije znanje i veliki prostori, rezervirano više manje za akustičke dizajnere, custom napravljeno... proveren dizajn (od cca. 1984g), najrašireniji u pro produkciji (pored N-E), nema eksperimentiranja... Problem RFZ-ja se pokaže kod manjih soba (ne baš toliko male... za nas na forumu konkretni prostori!), te se pokažu slabosti RFZ dizajna, to je maleni sweet spot, dodavanjem sve više rackova i druge opreme veoma ruše stereo sliku... stabilnost stereo slike od cca. 500Hz - 5000Hz drugo... Nema surrounda, odnosno ima prilagođenih RFZ dizajnova ali to su veoma mrtve sobe ili ne nude dosta dobru translaciju... Čovjekova priroda je da traži prečce. Eto sad imaš više tvari za predavanje. |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
da, da.... parket, to sam zaboravio.
Ali parket lepljen na TVRDU (betonsku) podlogu, bez onih sundjerastih folija ispod. EDIT: ----------- Quote:
To licno mislim da je to najveca moguca prevara kupaca, i vremenom je napravljena ogromna steta svima, ekstremnim marketingom na tu stranu. Stalno na terenu moram da objasnjavam ljudima zasto "ne uraditi samo par apsorbera i okaciti kao 'slike' na zidove"... jer SVI ocekuju da se akustika sredjuje tako... istorijska i namerno generisana zabluda, da bi se novac zaradio. ----------- |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Feynman, poznati fizičar je u jednom intervjuu objasnio (googlay Feynman i WHY?) da na tako 'jednostavna' pitanja nije moguće dati odgovor koji nije kompleksan, jer uvijek postoji pitanje Za?to?. Akustika je ogromna, knjige su napisane, dru?tva osnovana, napravljen software koji se na ovaj ili onaj način bori sa aproksimiranjem stvarnog stanja, psihoakustika... Samo moja biblioteka sadr?i preko 500 različitih knjiga i publikacija, vlasnik sam hrpe mjerne opreme i nekoliko skupih licenci za software; a i dalje ne mogu ispucati odgovor iz rukava na tako jednostavno pitanje. Mislim da će se drugovi kolege ovaj put slo?iti sa mnom u potpunosti. Jedini odgovor koji nije kompleksan (i taj uvijek mo?e? dati polaznicima predavanja) je: Potra?ite pomoć profesionalca. I ja mogu postavljati pločice, ali će ih profesionalac postaviti u kraćem vremenu i sigurno bolje. Pripremati nekog da bude jack-of-all-trades je po mom skromnom mi?ljenju krivo, zato jer onda ne bi postojala zanimanja određenog tipa, niti bi se znanost i primjena razvijale. Ne ka?em to zbog toga jer me je strah da neću imati posla, nego iz praktične spoznaje da pravi profesionalci uvijek tra?e pomoć drugog profesionalca jer kao ?to cijene svoje vrijeme i znanje, tako cijene i tuđe, jer je ono u konačnici i njihovo. Preveliki je obim potencijalnih situacija s kojima se netko mo?e susresti, prostorije i monitori su stra?no različiti od slučaja do slučaja. Mjesta za kvalitetnu low end apsorpciju najče?će nema ni u bud?etu ni u prostoru, iako je to prva stvar na koju profići upozoravaju. EQ pali, ali sve dok problem ne postane vremenske naravi (problem ekscesne faze) jer ga onda vi?e nije moguće ispraviti ne zbog toga ?to ne?to ne valja sa fizikom prostora nego zbog na?eg slu?nog sustava koji 'čuje' na određen način. Ovo ima veze sa opaskom oko prvih refleksija. Difuzija je samo jedan drugi vid apsorpcije, ali u vremenu na način da uti?a signal ispod razine detekcije slu?nog sustava ili da ga 'ugura' u ?eljeni prag gdje onda dobivamo 'specijalne efekte', poput ASW. Sve te pojave zbivaju se u spektru koji je iznad 200Hz, a u njemu najbolje čujemo. Reverberacija je vremenska pojava, također. Ispod 200Hz dolazi do promjena u frekvencijskom odazivu zvučnika (koji je pojava minimalne faze), zbog male konačne udaljenosti relativno prema valnim duljinama, a većina tih anomalija mo?e se popeglati EQom i/ili razmje?tajem zvučnika (?to je boggy izvrsno napomenuo), gdje simulacije mogu biti pomoć kao polazna točka. Ali, bez apsorpcije na ovaj ili onaj način, uvijek ostaje problem vremenske komponente odjeka na niskim tonovima izra?ene kao konačna količina energije u zaostajanju iznad praga detekcije/integracije; i kao takve čujno prepoznatljive. Zamislimo kocku beskonačne veličine s nevjerojatno čvrstim stranicama i izvorom zvuka u njoj. Jedino opadanje energije zvuka je kroz trenje između molekula zraka i za pretpostaviti je da će odjek u tom prostoru biti vrlo dug. A sad zamislimo kvadar koji ima konačne debljine zidova, udaljenosti poput prosječne sobe i nekakav izvor zvuka u području koje čujemo. Čvrstoća zidova opisana je (prividnim) otporom koji se mijenja po frekvenciji. Ona energija koja prodre izvan kvadra je isto kao da je apsorbirana unutar prostorije. Neki pojasi energije, stojni valovi, zadr?avati će se du?e zbog rezonancije. OK? Jo? uvijek imamo to isto trenje zraka, ali uz veću selektivnu propusnost (poroznost) zidova. Za?to se energija određene frekvencije zadr?ava u prostoru? Zbog prirode medija (zraka), koji svojim elasticitetom i niskim trenjem podr?ava tu pojavu; i zbog konačne geometrijske udaljenosti između ploha koje reflektiraju energiju u 'pravo vrijeme'. Ok, sad kad smo definirali potencijalne varijable imamo dva odabira. ILI prividno povećati količinu zraka u prostoriji (npr dodavanjem apsorptivnog materijala) ILI prividno smanjiti otpor zidova (npr izradom membranskih apsorbera). Bilo koji način od ova dva radi. Način 1. je manje selektivan i uti?ava sve redom, ali ne mjenja međusobne odnose brzine opadanja pojedinih frekvencija. Da bi uti?ao stojni val, mora uti?ati i sve ostale frekvencije, čime predstavlja stanoviti overkill (i u materijalu i u prostoru) i često kvari linearnost. Zahtijeva metode vraćanja energije u prostor (difuzorima, reflektorima i sl). Način 2. je selektivniji (ovisi o izradi) i predstavlja dobru polaznu točku za daljnju apsorpciju Načinom 1., za pojase gdje je potrebno. Iz ovog je vidljivo da tretman jednog prostora nije moguće ostvariti primjenom samo jednog recepta za uspjeh. Vi?e, pa?ljivom optimizacijom pojedinih elemenata u sustavu zbog postizanja neutralnih međuodnosa energija pojedinih frekvencijskih pojasa u opadanju kao polaznu točku za daljnju obradu prema slu?nom sustavu računajući pri tome na integracijsku sposobnost uha. :rotfl: LP, Luka |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
... više puta sam opisao kakvih principa koristi Wes Lachot i slični, tako da...
Ali ima velika razlika; ti stvarno "pustiš napolje" od 150Hz nadolje a on ima izza dvo, tro... slojnih gips ploča (koje su kod specifičkog frekventnog pojasa i membranski absorberi - znači apsorbuje školjka studija rezoniranjem i tačno te frekvencije ne "ispuštaju napolje" + reimitiraju te ploče iznad neke specifičke frekvencije nazad u prostor a za to se brine porozni itd.) zidove, ponekad dosta rigidne (cigla, betonska cigla...) površine, ponekad kao kod Manifolda i RPG-ove DiffusorBlox cigle koji u tom primjeru služe prvenstveno kao "helmholtz" rezonatori a i ti absorbuju i nude neki nivo suondproofinga... znači ipak je to "malko" drugačije nego kod tebe zar ne... Još vrlo bitna stvar je; da li si video kolika je kubikaža tih prostora?! Tamo može svašta da se napravi, i RFZ tada gubi svoje mane koje ima u srednje velikim prostorima (sve sam napisao, nadam se da si pročitao...)... Annex ima preko 200m3 "25.3' W x 22.5' D x 15' H" a glavna kontrolna 28.6' W x 22.6' D x 15.1' H znači preko 250m3 (odokativno). Mi se tu prepucavamo na oko 30, 40, 50, možda 100m3 "velikim" prostorijama, koje oni imaju za kupatilo. ... e tu on na žalost padne (bar u SLO je bilo tako, nacrtati sam morao jedan studio na novo kojeg je projektirao, inače bi bila katastrofa... bilo je još studia ali da ne ispadne previše nezgodno): http://www.planetaudio.si/portal/ind...showtopic=4190 skoro pa da je okončan i tema još nije updejtovana. Otkako pratim akustiku vidim da se značajno nije ništa promijenilo osim ESS dizajna, "Massenburgove sobe" i Boggy&Zorica principom. Kad me je Boggy saznanio sa svojim idejama, bio sam veoma šokiran, jer od sve teorije i prakse koju sam naučio tokom godina nisam video šume od drveča, samo LEDE u večim sobama RFZ, dakako... i pri tom sam ostao... kontrolne koje pravim po prilagođenom principu MyRoom, vlasnici, koji imaju za sobom dosta uspješnih desetina godina ne mogu vjerovati da može tako malo sranje da zvuči tako dobro. Bavim se time oko 15+ godina i video sam mnogo studia priznatih akustičara, na veliku žalost moram da kažem da je skoro!... sve odličan marketing a kad ide za stvarne pare, onda naprave dosta zanimive prostore, svakako da. Sve drugo je kupovanje svetskog imena, da navečeš klijente i da si sutradan na Mix mag cover-u. Moj dobar kolega lično pozna urednike i vlasnike tih i drugih pro audio medija... tako se okreče novac kaže i nema veze sa akustičkom stvarnošču, na žalost, a što si ti mislio Nenade, osvesti se. Sa Boggy - jem ovdje "terama" neke kao kvazi dogme, u stvarnosti je sve kao veoma lakše te sve previše govorima da je relativno dosta kompleksno i da mistificiramo stvari... jeli? Difuzori i mnogo para: kad platiš custom difuzore preko Wes Lachota od RPG-ja jeste iznimno skupo, kod nas balkanaca, koji kalkulišemo difuzore sami, kod hobby programa (OBI, Buahaus, Baumax, Slovenijales...) izrežu sve sa CNC strojem po narudžbi bez nekih superlativa kad dođe do para! 1m2 MyRoom dizajna, koliko god komplikujem (konkretna/optimalna absorpcija + difuzija) ne dođe preko 30, 40€/m2 bruto. Ako idem sa 2D difuzorima po teoriji MyRoom dizajna ne pređem 120€ bruto/m2 (konstrukcija 2D vazdušnih difuzora je onda kompleksnija...) + moje savjetovanje. U zemlji gde je Wes Lachot ili Sayers (oba spadaju među veoma "budget" savjetovanje, Pilchner Schoustal i drugi zaboravite iako ste dobili na Lotu...) za 9.000€+ (odvisno kako nanjuše koliko čete konačno uložiti) dobijete RFZ (i hibridan...) dizajn za svoju prostoriju. I ova druga u SLO kontrolna, bit če veča nego tu koju sam propravljao, če biti po svome "zanimljiva", vlasnik je rekao da se mu sviđa Charleston Studio kontrolna i to je dobio... kako če bit, vidjet/čut čemo:) Svaki specifički prostor + preferencije vlasnika (ako ima izrecite želje...) se pravi individualno. Nema magije, nego je to inženjerski+psihološki posao (potrebno je ustanovit što buduči vlasnik hoče, želi, ima iskustava poz. i neg., što mu ugodno izgleda, što je treba sakriti oku jer ima svoje frustracije... a da ne trpi akustika itd. toga ima dosta). Nemojte me razumjeti pogrešno; sa SLO foruma dobio sam tokom cca. 5 godina savjetovanja možda 4 klijente a na rumskom nijednog. Tako da od mog pametovanja ovdje nemam baš ništa, nego osveštavanje od mitova i zabluda, te glupog pojednostavljanja... ala vidim da je Wes i Berger tako uradio, Munro je napravio superultramega "jedinstvene" jajaste zvučnike a u SLO 2 bebava studia... žalostno da. Tako se strižu ovce. Quake2: ne znam te osobno ali si veoma samozaverovan, takvi su potrebni u današnjem svetu. Napravi što praviš i odlično posluj, to neče imati veze sa dobrom akustikom, nego tvojim poznavanjem marketinga i lobiranjem. ... ni ja nisam tako samozaverovan, skoro svakog dana nešto naučim i uopšte ne branim se toga. |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Quote:
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quake ja ne kritiziram nego popravljam.
Zato konstruktivno i čitaj ?to ti pi?em jer ti ?elim dobro, ne slabo, uči. Imam dovoljno/previ?e svog posla da mi ne treba ovdje popravljati ako ne bih ?elio pomoči. No to oko zidova i frekv izpod 150Hz tako je bolje da, inače če ti sva?ta leteti iz prostorije u prostoriju i+ vanjska buka... Omiljena shema: moja je MyRoom princip, podupire relativno novija psihoakustička saznanja. Ako netko ?eli LEDE ili RFZ ili ?to drugo, nema problema nemam zadr?aka, samo ču mu prvo reči ?to je kako sa čim u kojim okolnostima... itd. RFZ je dosta dobar u velikim prostorima ako je dobro odrađen, u srednjim ne, u malim ne ide. Sve ima svoje + i -, MyRoom ima najvi?e + a i ima? kalkulaciju koliko ko?ta unutra?nja akustika na taj način, bez soundproofinga svakako. Da Lachot dobro zna koje če frekvencije sa ?koljom afektirati. Dve ploče 5/8" izza mekana izolacija i airgap od 4" je membranski absorber sa rezonancom na 38Hz, iznad te frekvencije je dosta dobra pregrada... tako be?e jedan akustičar... Koriste se i profesionalni kalkulatori, BEM/FEM i ?arkovne analize... specializiran SW + izkustva + doslednost kod konstrukcije. Ima ne?to "vazduha" nekoliko Hz gore dole (odvisno i od membrane ili konstrukcije HH) ali svejedno to znači da je treba biti dosta točan oko tuned absorbera. Zato ako ?eli? da deluje u realnosti, nema kopiranja. Ima kroz godine rutina, to nije kopiranje nego prilagođavanje različitim okolnostima konstrukciju. I zato sa Boggyjem govorima da ako nemate izkustva sa materijom, koristite porozne absorbere, nečete pokvariti. Imam par originalnih nacrta Lachot-a, Munro-a, Bergera, Pilchner-a, Hydleja, Newella (njegova knjiga je čak na izvolte oko konstrukcija a ipak ga ljudi jo? zovu da im pravi custom, nema kod njega gospodarske krize...)... na upogled, nikako mi ne ide da to skopiram kod nekog:(, nego na novo. Jeste imam smernice a i to je sve. Manji je volumen prostora, manji je sweet spot, i zato veliki prostori + da ima nekoliko ljudi u njima kada rade da... a kod RFZ-a, LEDE je to poudareno. Veče prostorije veči sweet spot (ako je dobro napravljeno!). A malom studiju je sweet spot za recimo cca. 2 slu?aoca jedan pored drugim i to je to kao ?to ka?e? i sam... a fino je ako mo?e da se mo?e napraviti tako da se pridru?i jo? tko. Pa i nije to toliko značajno kao ?to ka?e? ali ima neka novija psihoakustička saznanja, među prvime da su prve refleksije po?eljne ako su zdrave... to je največa prednost, sve sam to več pisao pa da se ne ponavljam. Surround je za neke must have (jednom kojem sam pravio studio radi video igrice a par ih ima AV sinhro pa ?ele da čuju kakav je originalan zvuk Dolby, DTS... na filmu kojeg sinhroniziraju na drugi jezik ili u post produkciji...), nemaju para da imaju prave teatre za "mix" kod kuče itd. RFZ u velikim da, u srednjim i malim ne, veruj, bilo tko to pravi u takvoj situaciji, pogre?no je, nema? ni kamo da "preusmerava? zvuk" ?to je i osnovni princip te ideje. Kad sam napravio "svoj" prvi MyRoom kontrolnu dovoljno mi je bilo ubedljivo:) Inače ja sam bio dosta dugo i tonski majstor u svom studiju pa vi?e manje znam ?to mi se sviđa a i vlasnici tih noviteta su jo? bolje upučeni, sa jo? večom kilometra?om i očarani su. Nekoliko ljudi iz SLO koliko znam bili su kod Boggyja i oti?li očarani, dva se javila mi na planetaudio forum i videla da se bavim sa akustikom i bila odu?evljena. Do sredine druge godine cca. min. 10 studija u SLO i okolini če imati prilagođen MyRoom princip, jer i ja ?elim da razvijam ideju jo? dalje ako mo?e po svom mi?ljenju. Nijedan se do sada klijenat, koji je radio večinoma u RFZ, poneki LEDE, poneki N-E Hidley jo? nisu rekli ne, prvi koji si za?eli RFZ, javit ču. Kad pravi? prvi studio ne zna? i nema? radnog iskustva u različitim tipovima prostorija, kad pravi? prvo je RFZ i LEDE, ljudi nisu seznanjeni da uopče ?to drugo postoji ili i neče da kompliciraju i eksperimentiraju, da ne naprave gre?ku. Ne znam da li si čitao ?to sam ti odpisao ali prve refleksije u različitim tipovima kontrolnih se sve vi?e pojavljuju, zato ponekad rečem hibridan dizajn. I Lachot i drugi primenjavaju to, tako da to nije ba? novost. Nekoliko vremena več imam to: http://www.aer-acoustics.com/ pa nikako da nađem vremena da popunim i napravim portfolio, zajedamput mi reklama ne treba jer imam dovoljno. Ne?to malo ima tu: http://www.planetaudio.si/portal/index.php?showforum=34 nije sve updejtovano, jer im ne ?elim sam uređivati postove, a mnogi se prave, neki ne ?ele da su javni, jer su zatvorene prirode i namjenski su. Najvi?e puta je tako: nacrtam i onda sami prave, ponekad gradbene ekipe prave, ba? sada pravim sa ekipom 2 studia. Ima u studija drugih akustičara koji su u biti DIY projekti, samo nacrtali su ga stručnjaci. Na kraju je bitan rezultat. Ne svi nisu komercijalisti, a neki jesu. Ima vi?e načina da se uradi RFZ, Lachot tako, Sayers tako, Berger, Munro... onako... jedni striktno slede principu neki ne. RFZ treba minimalno 35% naklon leve, desne prednje povr?ine i stropa, sve do sweet spota... odvisno od načina konstrukcije... ?to znači da treba dosta prostora. Ako vidi? studio koji ima mali naklon onda mora da bude stvarno dovoljno ?irok i visok, da te prve refleksije nisu vi?e prve... i onda taj naklon je min. 7%, da nema fluttera... + jo? da ima? srednje velik prostor i ne pravi? sa membranskom ?koljkom, kamo če? dati porozan materijal da umiri modove odnosno da zapravi? ionako malen volumen sa unutra?njimi membranami itd.?! Umiri se malo! Ja nisam akustičar, ni dizajner nego in?enjer:) Rekao sam da neki prave dobro te custom po specifičkoj situaciji. Treba je znato da i obični komercijalni RPG-ovi proizvodi ko?taju vi?e nego najskuplji "Pero" stolar a custom RPG zaboravi, jedan takav je i Massenburg, Annex, Gabrielov Real World Studios... ima mnogo toga. Ne suprostavljam sebe sa njima jer je to bez veze, znam ?to je dobro a ?to ne. Kao ?to rekoh ima akustičkih firmi koji se dr?e i prave odlično i zato nisu jeftine. ?to pravim ispalo je odlično i zadovoljni su i to je cilj:) Neče? ti čuti probleme ni kod Haris Dzinovica, zna? koji komad:) malo ?ale, da ti vratim. Vi?e puta se pričalo u tom forumu oko akustike i kvalitete produkcije, na kratko: - odvisno koliko je specifički in?enjer natrenirao mozak u odlično sređenim studijima, te mu je veoma lak?e kod slabih prostora; - profesionalna rutina; - ne treba toliko preslu?avanja u drugim prostorijama i korekcije i preslu?avanja...; - lak?e, br?e, inspirativnije je raditi u dobrom; - vi?e ljudi upleteno i svaki zna ?to i kako hoče, mora da bude (tome primerna izkustva); - sva?ta mo?e da se sakrije kod sada?nje multi nakompresovane pop, rock, dance... glasbe, te?e kod klasike i sličnog. ... iam jo? toga ali dovoljno je. Pa ako bih imao 4 klijente u 5 godinama, nije to ba? dosta... Modularni elementi su stvar njihove osobne preferencije, neki se svake toliko sele, jedni koriste kontrolnu i kao snimaonicu, te okrenu prema ?elji i potrebi... a dosta ih je i sa ugrađenom akustikom. Modularni su malo te?e za napravit i da su jednako ili slično efikasni u malim prostorima kao ugradbeni jer veoma brzo pređem i preko 80Kg na jedan elemenat (npr. 2000mmX1200mmX350mm). Tako da jedni ni nisu tako mobilni... Pročitaj jo? jednom sve, ima akustičkih firmi koji prave odlično, nije ih malo. Bilo koji akustički dizajn (cca. 15 proverenih je da rade, imaju svoje + i - kao ?to sam napisao) se izabere mora se znati kako ga u specifičkoj situaciji odraditi, neki ne idu u srednje i male prostore iz logičkih razloga, u velikim prostorima radi dosta toga... Par postova nazad sam ti napisao pone?to oko teorije i prakse i ne znam da li se mo?e to osporiti, koji zna oboje. Tako da mo?e? da ide? tim smernicama a i ne treba, ima? na izvolte. Dema nije htio dalje od perforiranih HH rezonatora (malo su izvan mode... i vi?e namjenjeni nekritičkim prostorima), ne znam za?to, a drugo nije ni preterano obja?njavao. Uvijek je izgledalo da ignori?e ?to smo napisali i kao da je to najbolji način i/ili slično. Vi?e neče pisati, jo? uvijek je tu kao moderator. Na Auralexa sam brzo reagovao jer sam mislio da če sa pjenom preterivati a nije, i napisao je ne?to oko teorije, ?to mi se dopalo, i ja sam rekao svoje i Boggy i to je to, ne vidim ni?ta sporno. Zna? ako sam ja prijazan i ?elim ti ne?to obrazlo?iti a ti mrzovoljan i ne čita? nego tra?i? povod, iduči tvoj negativni post izbrisat ču i banovati te.;) a mo?e? i da surađuje? u konstruktivnom smeru. |
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
Quote:
|
Re: Akusticki tretman studija: Kad/?to/Za?to/Kako??
No eto konstruktivnije nego prije.:da:
Par dana ču biti na terenu pa svratim nazad. BTW: nisam rekao da če? napraviti lo? studio, nego iz iskustva mislim da sve ulo?eno neče biti optimalno, ne?to i pogre?no te če? sa vremenom vidjeti da bi moglo bolje. Nisam ni znao da če? praviti RFZ, pričao sam o RFZ jer smo ga spomenuli i jer je veoma raz?iren te ako si ko hoče primjeniti mora da ima i pogoje, inače neki hibrid (kao ?to si napisao) ali da to i psihoakustički odgovara. Nisam mislio komercialist za tebe kao za Lachota! Vidim da si vredan, da dosta sam pravi?, poprilično velik je to zalogaj. Komercialist sam mislio da treba da gura? studio, da mo?e? ?ivjeti od toga, ulo?eno... da to je tako kao ?to ka?e? ali barem da nisi gladan, zato treba iztr?iti studio, samo to sam mislio. A Lachot i poneki; moglo bi sa manje para bolje, radije uključe u dizajn napravljene stvari, koji nisu nu?no da su najoptimalnije na specifički prostor, br?e lak?e mu je, ne treba smi?ljati ni?ta, samo uključi aparat ili element u dizajn... to je tako express... + toga da kod svake stvari koja je komercialno uključena dobije procenat od te firme. Koliko razumijem to rade komercialisti. ... a da on ne bi znao to nacrtati custom, svakako verujem da zna ali neče ako nije u pitanju milijonski studio... nisu ba? svi njegovi studiji hrpa novaca! iako izgleda tako... Ajde svratim kad napravim ?to moram. |
Re: Kad/?to/Kako??
Quote:
Znam da je ovo jako star thread (mada mislim da na rumskom takav ne postoji), ali zanima me da li negdje mogu da pogledam ovaj white paper? Vec danima (par godina), citam sva vasa obrazlozenja i savjete vezano za akustiku prostorije. Sanjam vec duze vrijeme da sebi skuckam neko cose ali karte su se okrenule, otisao sam vani (inace sam iz Tuzle), odradio neku lovu, sklepao si kucu, i sad, imam jedan pozamasan komad u krovu kuce koji sam odredio (ne dio originalnog plana) za taj neki home studio. Da vas ne smaram sad previse sa tim, kad budem financijski spreman za taj zalogaj, ja cu da zatrazim vasu pomoc. Do tada jos uvijek citam, rumski, more informacija. Sada me konkretno zanima taj white paper, i pomenuti MyRoom princip, gdje na forumu mogu to da pogledam. Srdacan pozdrav, Edo |
Re: Kad/?to/Kako??
Quote:
Pozdrav, Vasa |
Re: Kad/?to/Kako??
Quote:
Srdacan pozdrav, Edo |
All times are GMT +1. The time now is 02:17 PM. |
Powered by vBulletin® Version 3.8.12 by vBS
Copyright ©2000 - 2025, vBulletin Solutions Inc.
vB.Sponsors