Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

Da pojačam "smaranje"!:)

Analogija napisanog sa ?ahom: kada sam počeo da ga igram u jednoj knjizi sam pročitao da moram da naučim tablu napamet. Poku?ao sam, nije i?lo pa sam batalio. Onda sam igrao i igrao i odjednom shvatio da imam tablu u glavi i da znam da je polje e4 belo i da konj mo?e da skoči na crno g5 polje na primer. Odavno mogu da igram ?ah napamet ne gledajući u tablu. Ali to je ?ah, za apsolutni sluh mislim da je ipak urođena stvar.

Mene apsolutni sluh fascinira. Nemam muzičko obrazovanje i ne mogu da teorijski raspravljam o tome, ali poznajem Andru basistu orkestra VJ koji ima apsolutni sluh. On mi na?timuje gitaru i kada je proverim ?timericom to je u dlaku to. Obzirom da gitara nije dobro temperovan instrument ka?em da mi se ne sviđa E dur, a on u par sekundi pre?timuje i dobijem savr?en E dur. E sad, pročitao sam na vi?e mesta da to nije nikakva prednost da bi neko bio dobar muzičar. Svejedno, ostajem fasciniran tim darom.

Ako sam malo OT ne ljutite se, jednostavno nisam izdr?ao.

Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

Verovatno nisi nikad svirao u simfonijskom orkestru, pa ne znas...
Oboista ima uglavnom stimer ili u najgoru ruku se nastima po klaviru ;)

Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

Priznajem,vjerovatno sam bio dezinformisan u vezi oboe.Tako su bar meni bili rekli.Klavirista sam i ne,nikad nisam svirao u simfonijskom orkestru...

Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

Kako onda oboista može da daje nekome referencu za štimovanje kad i on koristi štimer? Lakše je da svi u orkestru koriste štimer...i šta se dešavalo prije 100 godina kad nije bilo elektronskih štimera?

Počeli ste priču o tome kako je oboa instrument po kome se drugi instrumenti štimaju i dođoste do toga da se i oboa štimuje prema nečemu drugome (štimeru ili klaviru)...vratismo se na kokoš i jaje ali dalje od toga ne ide :):D :)

Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

Da li bi smeo da stavis pare na tu izjavu ??? ;)


Pozdrav

Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

nekad davno, prije slovnih oznaka, herca i temperirane ljestvice instrumenti su se ugadjali specifichnim matematichkim odnosima. Npr. stradivari violine su napravljene tochno prema tim "zlatnim odnosima". Svi drevni hramovi egipta rezoniraju u specifichnim frekvencijama, keopsova piramida takodjer, grchki partenon takodjer "pjeva"... u moderna vremena eventualno nam kupaonice rezoniraju i to uglavnom loshe, ali svejedno ljudi rado pjevaju u kupaoni. Kakav bi tek sluh imali da nam svi stanovi rezoniraju kao shto je nekad bio sluchaj sa hramovima :D

Da ne filozofiram i ne kvarim shtimung - koga zanima neka pogleda linkove, a ostali mogu nastavit sa ne-filozofiranjem i nagadjat do besmisla ;)

http://goldennumber.net/acoustics.htm

http://www.mcs.surrey.ac.uk/Personal...nArt.html#arch

Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

Da si se potrudio prouchiti ljudski sluh ili prochitati malo pazhljivije shto sam ti odgovorio nashao bi odgovor koi si trazhio. Obzirom da trazhish nekakve odgovore smjeshno je to shto bjezhish od filozofije... jer filozofija je "ljubav za znanjem", a kokosh i jaje je klasichan "problem" koi nastane kad ponestane adekvatnog znanja.

Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

@Shiva, izvini ako sam te na bilo koji način uvrijedio, stvarno nije bilo namjere. Jedino što sam htio da kažem je da meni nije bitno kako ćemo zvati pojavu o kojoj pričamo (da li je to ''aposlutni sluh'', ''apsolutno prepoznavanje tonova'', ''super sluh'' i sl.) već da je analiziramo, kako sa teorijskog tako i sa praktičnog aspekta. I nemam ništa protiv filozofije i filozofskog načina razmišljanja, naprotiv, logiku kao dio filozofije naročito cijenim i poštujem.

Preduslov da ljudsko uho ocijeni neki interval kao harmoničan je da se frekvencije odnose kao mali cijeli brojevi. Odnosi bi trebali biti npr. za veliku tercu (C-E) 4:5, za kvintu (C-G) 2:3 i sl.

U elektroakustici tonovi su matematički definisani na malo drugačiji način.
Polazi se od toga da oktava predstavlja interval između dvije frekvencije koje stoje u odnosu 1:2. Znači viša frekvencija f2 je jednaka 2*f1. Dalje je oktava izdijeljena na 12 jednakih intervala (polustepena) i dobila se hromatska skala. U skladu sa definicijom oktave, polustepen bi se dobio množenjem frekvencije sa dvanaestim korjenom iz 2.
Ako sada na ovaj način proračunamo gore navedene primjere dobićemo za veliku tercu 1:12korj(2^4) što iznosi (zaokruženo na 4 decimale) 0.7937 i neznatno se razlikuje od 4:5=0.8. Na isti način za kvintu bi se dobilo 1:12korj(2^7)=0.6674 a koristeći odnos 2:3=0.6667.

"Equal temperament" skala koju spominješ je vjerovatno skala sa jednakim polustepenim intervalima definisanim sa 12korj(2) što se, iako neznatno, ipak razlikuje od ''savršeno'' harmoničnih odnosa u kome stoje mali cijeli brojevi.

Ali sva ova priča opet daje samo relativne odnose pojedinih tonova a mene interesuje da li se u prirodi može pronaći nešto na osnovu čega bi se dale odrediti apsolutne vrijednosti pojedinih tonova, nekakvu rezonantnu frekvenciju čitavog univerzuma ili nešto slično, pa da na osnovu te frekvencije i matematički definisanih odnosa, odredimo ostale tonove (izračunamo frekvencije) i sl.

Re: ?ta je apsolutni sluhista?
 

e sad prichash tako da te razumijem ;)

shto se tiche "apsolutne vrijednosti pojedinih tonova" mislim da postoje kandidati, ali apsolutno nije gotovo nishta - pa tako niti vrijednost tonova. Tonovi su zapravo brzi intervali koje ljudi chuju kao neprekidne tonove. Svaki opis ljudskog dozhivljaja zvuka po svojoj definiciji ne mozhe biti apsolutan jer je rijech o interpretaciji a ne o fenomenu chiji dozhivljaj opisujemo. S tom sitnicom u vidu mozhemo rechi da postoje ozbiljni kandidati na koima se vjerojatno razvijala podjela tonova. Dvije relativno vjerojatne moguchnosti za koje znam su Shulmanova rezonanca (koje izrazito utjeche na ljudski um i psihu) cca 8 Hz (stavish li da je 8 Hz C onda su oktave na 16, 32, 64, 128, 256 i 512 Hz, a ton A onda izadje 432 Hz umjesto 440. Ovoj tezi u prilog ide chinjenica da je vechina drevnih instrumenata otkrivenih do danas (egipat, grchka) nashtimana uglavnom na 432 Hz. Druga teza se oslanja na Fibonachijev niz shto je takodjer vrlo vjerojatno i vrlo prisutno u drevnoj arhitekturi. Lako moguche i da su oba faktora utjecala. I rezonanca planete i Fibonachijev niz doista i jesu ton prirode i svemira.

Re: Šta je apsolutni sluhista?
 

Ovo sto je Shiva izneo je zaista zanimljiva stvar :) :cool:
A u kojem rasponu se krecu tonovi kada se prdne - od kol'ko do kol''ko Hertza, ozbiljno pitam :D :mrgreen: :rotfl: :rotfl: