![]() |
Re: pojacala
Quote:
|
Re: pojacala
Quote:
Kolika je realna snaga na "30%" najcesce niko ne zna dok se sve ne izmeri instrumentima... Pogotovo ovde SPL igra prilicnu ulogu, a to TEK zavisi od efikanosti zvucnika, jer je i on ucesnik u lancu... Znaci na "snagu" uticu kartica, pojacalo i zvucnik... svaki od njih unosi svoje stepene slobode u haos. Merenje je jedini nacin da se to rascivija. pozdrav bogi |
Re: pojacala
Evo na wikipediji nadjoh lep tekst o ovoj tematici, sa sve slicicama...
http://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_amplifier pozdrav bogi |
Re: pojacala
Pozdrav svima,
Ovih dana sam ceprkao po klasi D pojacala, i primetio da ih po netu vrlo cesto (razni marketinzi) mesaju sa digitalnim pojacalima... iako je ovo sve diskutabilno, treba ipak imati u vidu da je klasa D po svojoj definiciji i dalje analogno pojacalo, ali u impulsnom rezimu rada, i to je karakteristika klase D. Digitalno pojacalo bi pre moglo da bude neka vrsta snaznog D-A konvertora, i koliko vidim, i to se radi... znaci, pojacala koja imaju SAMO digitalne ulaze i SAMO tu digitalnu informaciju koriste za generisanje snage za pogon zvucnika uz pomoc DSP, ili cega vec... To je "tanka" granica, ali postoji. Klasa D se i dalje zahteva ulazni analogni signal i u toku impulsne, ali jos uvek analogne, modulacije, se taj signal nikada ne digitalizuje niti pretvara u digitalnu informaciju... niti to klasi D treba za ispravan rad... Samo mala opaska na pricu sa pocetka, ili "nije bas digitalno sve sto je impulsno, ili cetvrtasto" :mrgreen: pozdrav bogi |
Re: pojacala
Jutros mi je bio čovjek iz Konus-Audia i donio neke monitore na test! Ja ih sav sretan potjeram sa Alesis RA-300, i rade super. Onda on izvadi iz džepa kutijicu malo veću od kutije cigareta i kaže: "Aj sad spoji na ovo!"
Ja se počnem smješkati i naravno spojim. Pustim istu stvar. Meni na čelu iskoči žila glupača, a on se počne smješkati! :confused: :confused: :confused: www.konus-audio.com |
Re: pojacala
Quote:
pozdrav bogi |
Re: pojacala
Quote:
Jedna vrsta koristi standardno napajanje, obican mrezni trafo, grecov usmerac i elektrolitske kondenzatore... te moja prica o bass tranzijentima ne stoji u tom slucaju, jer doticna karakteristika najvise zavisi od rezerve energije u napajanju, tako da class-D tada radi dobro skoro isto toliko kao i vrhunska AB class ako ne i bolje u nekim slucajevima... govorim o najnovijim konstrukcijama (B&O, Philips i sl.). Medjutim ako se neko polakomi i pokusa da izbaci mrezni trafo od kilovat iz kutije i velike elektrolite, onda moze lako dobiti pojacalo koje zvuci "tanko" i neuverljivo... ako se bez ikakvih modifikacija koristi isti princip kao u napajanju iz PC. Ideja je da se razvije napajanje slicne velicine i cene kao napajanje za PC... doduse, PC je mnogo laksi potrosac za napajanje od pojacala... vuce relativno konstantnu struju i u idle modu, i varijacije potrosnje mu nisu toliko intenzivne kao kod pojacala... od nekoliko desetina milivata pa do nekoliko stotina vati i cesto i kilovat u piku, takodje su gadne bass deonice izmedju 40 i 60Hz koje dugo traju...itd ... to je problem. Radi se intenzivno na tome, koliko vidim, da se i to glomazno napajanje resi jeftinije i lakse... koliko ce se u tome uspeti, videcemo... ako je za utehu... svedoci smo intenzivnog razvoja na tom polju... pa cemo videti za koju godinu... pozdrav bogi |
Re: pojacala
Quote:
Klasa B "vuce" onoliko struje koliko je u datom trenutku potrebno da da signal pojaca do zeljenog nivoa, znaci ako slusas tiho i/ili je nizak ulazni signal, pojacalo "vuce" malo struje, a kad se signal pojaca "vuce" vise da bi moglo da ga adekvatno pojaca. Znaci ako imas pojacalo od 100W, ono radi sa na pr. 5W, pa kad signal skoci za 10db, ono radi sa 50W. Problem nastaje kad muzika ima veliku dinamiku i izrazene brze tranziente, pa pojacalo ne stigne da na vreme "povuce" dovoljno struje i tada dolazi do izoblicenja signala (tranzienata). Klasa A radi uvek na punoj snazi, znaci bez obzira da li slusas glasno ili tiho, bez obzira na nivo signala uvek radi sa svih 100W, i uvek je spremno da pojaca i najbrzi tranzient. Mana je sto uvek trosi maximum struje i greje se, tj. kao kad bi pojacalo klase B stalno drzao odcepljeno do daske i na ulazu stalno imao maximalno jak signal. Klasa AB je kombinacija prve dve i uglavnom radi u klasi B (mala potrosnja i grejanje), a po potrebi se prebacuje u klasu A. To prebacivanje je glavni problem i tu nastaje tzv. Switching izoblicenje. RM |
All times are GMT +1. The time now is 05:52 PM. |
Powered by vBulletin® Version 3.8.12 by vBS
Copyright ©2000 - 2025, vBulletin Solutions Inc.
vB.Sponsors