Q:Helmholtz panel rezonator

[codar]

Pozdrav,

Da li je moguče napraviti DIY helmholtz panel rezonator sa kutijom trokutastog profila( za ugao od poda do stropa )?
Naime na?ao sam formulu na http://www.mh-audio.nl/ACalculators.asp#
(http://www.mh-audio.nl/ACalculators.asp#).. ali nije mi jasna jedna varijabla u slučaju da oblik bude trokut. Varijabla "D" - deep of air space. Napomenuto je da je to interna dubina kutije. Kad bi profil bio kocka ili pravokutnik to je vrlo jednostavno izračunati, no ako je profil trokut mijenja se volumen komore i nisam siguran da li je u tom slučaju ista formula va?eća ?

[boggy]

Pozdrav,

Da li je moguče napraviti DIY helmholtz panel rezonator sa kutijom trokutastog profila( za ugao od poda do stropa )?

Da.

Naime na?ao sam formulu na http://www.mh-audio.nl/ACalculators.asp#
(http://www.mh-audio.nl/ACalculators.asp#).. ali nije mi jasna jedna varijabla u slučaju da oblik bude trokut. Varijabla "D" - deep of air space. Napomenuto je da je to interna dubina kutije. Kad bi profil bio kocka ili pravokutnik to je vrlo jednostavno izračunati, no ako je profil trokut mijenja se volumen komore i nisam siguran da li je u tom slučaju ista formula va?eća ?
Kod Helmholtzovog rezonatora je samo bitna zapremina kutije... treba malcice matematike... znaci, za taj kalkulator mozes da uzmes za tvoj ugani absorber polovinu visine trougla koji cini horizontalni presek apsorbera, za "dubinu kutije", i formula ce da radi. Napominjem da mislim na visinu trougla u odnosu na hipotenuzu (najduza stranica, okrenuta prema sobi), ili bi to moglo da se nazove, razmakom od povrsine absorbera do samog ugla sobe, pa podeljeno sa dva... itd...

Ako nisi siguran, nacrtaj kako si razumeo pa cu proveriti.

[codar]

Hvala Boggy, uspio sam izračunati. Katete su 45cm , hipotenuza je 36,6 cm, Dubina do kuta je 31,8 cm a "dubina kutije" koju ubacim u formulu 15,9 cm ...mislim da je točno

još jedno pitanje ...
... vidim da se slat rezonator može izraditi sa varijabilnom dubinom (kosinom ) kutije i isto tako sa različitim razmacima proreza kako bi se proširio bandwith.
.. da li bi se postigao isti efekat sa panel rezonatorom kad bi kutija bila kvadratnog profila ali sa dubinom od npr. 5cm do 20 ili 30 cm ili možda sa različiom veličinom rupa?

... ne utječe li tad i kosina u kutnoj varijanti također na bandwith rezonance?

[boggy]

Hvala Boggy, uspio sam izračunati. Katete su 45cm , hipotenuza je 36,6 cm, Dubina do kuta je 31,8 cm a "dubina kutije" koju ubacim u formulu 15,9 cm ...mislim da je točno

Da, tako je, 31.8cm/2=15.9cm

jo? jedno pitanje ...
... vidim da se slat rezonator mo?e izraditi sa varijabilnom dubinom (kosinom ) kutije i isto tako sa različitim razmacima proreza kako bi se pro?irio bandwith.
.. da li bi se postigao isti efekat sa panel rezonatorom kad bi kutija bila kvadratnog profila ali sa dubinom od npr. 5cm do 20 ili 30 cm ili mo?da sa različiom veličinom rupa?

... ne utječe li tad i kosina u kutnoj varijanti također na bandwith rezonance?
Sta, zapravo, zelis da postignes?

[seba04]

Hvala Boggy, uspio sam izračunati. Katete su 45cm , hipotenuza je 36,6 cm, Dubina do kuta je 31,8 cm a "dubina kutije" koju ubacim u formulu 15,9 cm ...mislim da je točno
Malo mi je zapeo za oko ovaj odnos hipotenuze i kateta. Jel to lapsus ili...

[boggy]

Malo mi je zapeo za oko ovaj odnos hipotenuze i kateta. Jel to lapsus ili...
Da, dobro zapazanje...

[codar]

Malo mi je zapeo za oko ovaj odnos hipotenuze i kateta. Jel to lapsus ili...

o?tro oko, nema ?ta :) hipotenuza je je 63,6, ?tamparska gre?ka no izračun je ok.

Dakle ...
?elim se rije?iti ili u nekoj zadovoljavajučoj mjeri smanjiti rezonaciju prostorije koja je kvadratnog oblika ( du?ina 5m, ?irina 2.3 m , visina 2.5 m ). Na sredini prostorije je masivan i poprilično visok mix pult na kojem se nalaze zvučnici, u uglu ispred pulta je manji zatvoreni ormar, desno od pulta je prozor (120x120), s lijeve strane su police na zidu. Gornji dio prostorije od polovine visine do stropa su goli zidovi i taj prostor sam mislio tretirati.

S obzirom da nemam mikrofon kako bih izmjerio odziv, frekvencije koje rezoniraju na?ao sam tako da sam pustio test tone od 20hz i lagano ga podizao prema 20khz. Slu?ni aparat (par u?iju :grin: ) sam postavio na mjesto za slu?anje za mix pultom. Na određenim frekvencijama zvuk se drastčno poglasnio ( 69hz, 128hz, 230 hz, 382hz ... iznad tog rezonacija je skoro zanemariva i mislim da ih mogu rije?iti sa propusnim apsorberima ili difuzorima na reflektivnim područjima ( paralelnim zidovima )

Dakle ostaje problem sa niskim rezonancama, čitajući malo razne postove stekao sm dojam da ih je najjednostavnije neutralizirati sa helmholtz rezonatorom (slat ili perf. panel )

Jučer sam u prostoriju (na zadnji zid iza mix pulta ) stavio poveči ormar, ponovio mjerenje i dobio zanimljiv ali jo? uvije nezadovoljavajući rezultat. Naime rezonaca na 69hz je nestala ali se pojavila na 77hz ali u puno manjem omjeru, isto stvar i sa 230hz koja je nestala ali se pojavila na 247hz.Pretpostavljam da se taj efekat pojavio zbog promjene dimenzija prostorije i da ormar sam po sebi malo apsorbira niske frekvencije.

No rezonancija na 128 hz i dalje probija u?i tako da namjeravam tunirati rezonator na 128hz no volio bih malo pro?iriti bandwith kako bih prigu?io spektar od 70 hz do recimo 400hz.

Nadalje ,nisam siguran da li je bolje zatvoriti same kutove ili ga montirati na zid u sam čo?ak, na zidu bih mogao izraditi veču povr?inu resonatora.

Isto tako nisam siguran da li perf. resonator mogu izraditi sa varijabilnom dubinom i različitim rupama kako bih pro?irio spektar ili je za to bolje implementirati slap sa letvicama.
Za izradu bih koristi MDF ploče 1,8 i 2 cm debljine.

... eto nadam se da sam razjasnio problem i vjerujem da ovdje mogu dobiti dobar savjet.

hvala unaprijed ... :)

[boggy]

.........
Dakle ...
Želim se riješiti ili u nekoj zadovoljavajučoj mjeri smanjiti rezonaciju prostorije koja je kvadratnog oblika ( dužina 5m, širina 2.3 m , visina 2.5 m ). Na sredini prostorije je masivan i poprilično visok mix pult na kojem se nalaze zvučnici, u uglu ispred pulta je manji zatvoreni ormar, desno od pulta je prozor (120x120), s lijeve strane su police na zidu. Gornji dio prostorije od polovine visine do stropa su goli zidovi i taj prostor sam mislio tretirati.

Neces se resiti u zadovoljavajucoj meri tih rezonancija spomenutom konstrukcijom Helmholzovih absorbera, pri tom ces izgubiti na prostoru.
Na tim mestima se obicno stavljaju sirokopojasni absorberi, pa koliko "dohvate" na niskim frekvencijama, dohvate...
Preporucuju se i membranski absorberi ali je njihova konstrukcija (a da stvarno nesto urade) prekomplikovana za diy.
Pricam o mojim (i ne samo mojim) iskustvima u malim prostorijama a ne o opste poznatoj teoriji...

S obzirom da nemam mikrofon kako bih izmjerio odziv, frekvencije koje rezoniraju našao sam tako da sam pustio test tone od 20hz i lagano ga podizao prema 20khz. Slušni aparat (par ušiju :grin: ) sam postavio na mjesto za slušanje za mix pultom. Na određenim frekvencijama zvuk se drastčno poglasnio ( 69hz, 128hz, 230 hz, 382hz ... iznad tog rezonacija je skoro zanemariva i mislim da ih mogu riješiti sa propusnim apsorberima ili difuzorima na reflektivnim područjima ( paralelnim zidovima )

Cak i da si mogao preciznije izmeriti, moje je misljenje da bi to tesko moglo da ti vise pomogne, to sto si uradio je sasvim dovoljno. Jednostavno, u malim prostorijama se malo sta moze uraditi na osnovu prethodnog merenja, jer skoro da nista rezonantno (gde bi trebalo imati neku frekvenciju za podatak) u malim sobama ne radi efikasno.
Mislim da bi ti Behringer ECM8000 (naravno, bez opste prihvacenog "univerzalnog" kalibracionog fajla) dosta pomogao u necem drugom. Naime dosta se moze smanjiti ludilo na niskim frekvencijama promenom pozicije monitora i slusaoca, tako sto ces mrdati zvucnike napred nazad i meriti u nekoliko tacaka

Dakle ostaje problem sa niskim rezonancama, čitajući malo razne postove stekao sm dojam da ih je najjednostavnije neutralizirati sa helmholtz rezonatorom (slat ili perf. panel )

Tako izgleda na prvi pogled ali ne radi. U malim prostorijama nema ni prostora ni mogucnosti da se primeni direktno helmoltzov absorber.
Najsigrurnije je izraditi sirokopojasne absorbere i pronaci najbolju poziciju zvucnika i slusaoca mikrofonom.

Jučer sam u prostoriju (na zadnji zid iza mix pulta ) stavio poveči ormar, ponovio mjerenje i dobio zanimljiv ali još uvije nezadovoljavajući rezultat. Naime rezonaca na 69hz je nestala ali se pojavila na 77hz ali u puno manjem omjeru, isto stvar i sa 230hz koja je nestala ali se pojavila na 247hz.Pretpostavljam da se taj efekat pojavio zbog promjene dimenzija prostorije i da ormar sam po sebi malo apsorbira niske frekvencije.

Tesko se pozicioniranje moze uraditi bez mikrofona. Takodje izvlaciti zakljucke samo na osnovu slusanja nije jednostavno niti sigurno...

No rezonancija na 128 hz i dalje probija uši tako da namjeravam tunirati rezonator na 128hz no volio bih malo proširiti bandwith kako bih prigušio spektar od 70 hz do recimo 400hz.

Rezonancu na 128Hz zasigurno mozes solidno srediti debelim sirokopojasnim panelima na zidovima i (debelim) cloud absorberom.
Poenta je da je najjednostavnije u malim prostorijama absorbovati absorberima koji rade na principu trosenja kineticke energije (brzina cestica vazduha) a ne potencijalne (pritisak vazduha). Prvi su takozvani sirokopojasni absorberi kojima se ponekad ostavlja "air gap" izmedju njih i zida da bi bili efikasniji (a=lambda/4), a drugi su membranski absorberi i absorberi sa rezonantnim supljinama, koje bi trebalo staviti na samu povrsinu zida, gde je pritisak vazduha najveci (a=0). Ovo drugo najcesce nije prakticno moguce, te je problem i sto Helmholzov absorber najcesce mora da se postavi na mesto velike brzine, a ne visokog pritiska. U tom slucaju moj je princip da NE stavljam nesto sto ne radi efikasno u situaciji koju imam.
Helmholzovi absorberi mogu dobro i efikasno da rade na smanjenju RT60 (i poboljsanju razumljivosti glasa) u velikim prostorijama jer su njihove dimenzije (dubina) zanemarljive u odnosu na dimenzije prostorije, te imaju uslova da rade efikasnije od sirokopojasnih absorbera.

Nadalje ,nisam siguran da li je bolje zatvoriti same kutove ili ga montirati na zid u sam čošak, na zidu bih mogao izraditi veču površinu resonatora.

Vec sam predlozio da se uradi LF apsorpcija sirokopojasnim absorberima jer svi uslovi koje imamo u malim prostorijama cine helmholzove absorbere neefikasnim. Mogli bi neki tanki membranski da urade posao...

Isto tako nisam siguran da li perf. resonator mogu izraditi sa varijabilnom dubinom i različitim rupama kako bih proširio spektar ili je za to bolje implementirati slap sa letvicama.

Isto vazi i za ovo sto sam vec rekao... pitanja su ok, ali poticu od vec navedenih problema.

Za izradu bih koristi MDF ploče 1,8 i 2 cm debljine.

:)

... eto nadam se da sam razjasnio problem i vjerujem da ovdje mogu dobiti dobar savjet.

Jesi i nadam se da sam ti dao dobar savet.

hvala unaprijed ... :)

Nema na cemu! Ziv bio! :D

[analog]

Da li preporučuješ i za newell-ove membranske apsorbere da budu što bliže zidu? I da li je ok staviti pasivni apsorber ispred njega, ako postoji način da se apsorber montira tako da ne dodiruje membranu?

[NLP]

Za Newell absorbere misliš na hangere?!
Prvi ih je upotrebljavao Hidley posle nekoliko modifikovane Newell.
Pravili su testove sa akcelerometrima i otkrili da ima veoma zanemarivajuč membranski efekat (imaš u Newell-ovoj knjizi oko toga i u AES knjižari).

Drugo pitanje, osobno mislim da je dobra ideja.
Upravo dovršujem drugi studio po tom sličnom principu i rezultati su veoma interesantni...

[boggy]

...........
Drugo pitanje, osobno mislim da je dobra ideja.
..
Samo "ne dodirivanje membrane" nije dovoljno da ne bude medjusobnih uticaja, bez konkretnog prakticnog iskustva tesko da se moze ista spekulisati samo na osnovu logike

[NLP]

Taj princip sam razmišljao upotrebiti nekoliko godina nazad ali teško se je igrati sa parama drugih.
Kad sam imao poveču zalogu različite kamene vune i drugih materijala malo smo se sa kolegom "igrali" merenja i različitih kombinacija u jednoj manjoj prostoriji, bilo je zanimivo ali mukotrpno i nije dovoljno dugo trajalo da bih došao do "konačne" ideje...
... mnogo je eksperimentisao i to sa parama narudžbenika Hidley otkrio neke zanimive stvari, Newell je modifikovao i napravio svoj princip...
... i neka kombinacija svega po malo:
http://www.primacoustic.com/fulltrap.htm
http://www.primacoustic.com/maxtrap.htm
http://www.gearslutz.com/board/bass-traps-acoustic-panels-foam-etc/435623-bass-traps-diaphragmatic-resonators-limp-mass.html
... RealTraps i GIK koriste tanku limp mass membranu na gustoj mineralnoj vuni...
... i sam sam od svega toga zaključio ponešto po svoje i eto, izkazalo se efikasnim a sad ta zadnja dva/tri studija če imati još neke stvari, montaža če biti kompleksnija i konstrukcija skuplja ali ne drastično.
Kad bude gotovo i kad saberem sav materijal, objavim ako če biti kome interesantno.

[boggy]

Da li preporučuješ i za newell-ove membranske apsorbere da budu što bliže zidu? I da li je ok staviti pasivni apsorber ispred njega, ako postoji način da se apsorber montira tako da ne dodiruje membranu?
Koji Newell-ovi membranski absorberi?
Sta je po tvom misljenju pasivni apsorber?
Taj princip sam razmišljao upotrebiti nekoliko godina nazad ali teško se je igrati sa parama drugih.
Kad sam imao poveču zalogu različite kamene vune i drugih materijala malo smo se sa kolegom "igrali" merenja i različitih kombinacija u jednoj manjoj prostoriji, bilo je zanimivo ali mukotrpno i nije dovoljno dugo trajalo da bih došao do "konačne" ideje...
... mnogo je eksperimentisao i to sa parama narudžbenika Hidley otkrio neke zanimive stvari, Newell je modifikovao i napravio svoj princip...
... i neka kombinacija svega po malo:
http://www.primacoustic.com/fulltrap.htm
http://www.primacoustic.com/maxtrap.htm
http://www.gearslutz.com/board/bass-traps-acoustic-panels-foam-etc/435623-bass-traps-diaphragmatic-resonators-limp-mass.html
... RealTraps i GIK koriste tanku limp mass membranu na gustoj mineralnoj vuni...
... i sam sam od svega toga zaključio ponešto po svoje i eto, izkazalo se efikasnim a sad ta zadnja dva/tri studija če imati još neke stvari, montaža če biti kompleksnija i konstrukcija skuplja ali ne drastično.
Kad bude gotovo i kad saberem sav materijal, objavim ako če biti kome interesantno.

Bilo bi mnogo konstruktivnije kada bi analog bio jasniji sa svojim pitanjem i pokusao barem da skicira na sta konkretno misli. Najvise da bi bili sigurni da govorimo o istim stvarima ali bez nagadjanja. Hvala unapred.

[analog]

Koji Newell-ovi membranski absorberi?

Drvena ili gipsana ploča koja visi. Na njenim najvećim stranicama se nalazi porozni materijal.


Sta je po tvom misljenju pasivni apsorber?

Za mene je pasivni apsorber kada se samo upotrebljava porozni materijal, bez ikakve kutije, membrane, rupica itd.. Dakle samo naslagana kamena vuna, azma i sl.

[boggy]

Drvena ili gipsana ploča koja visi. Na njenim najvećim stranicama se nalazi porozni materijal.

Ta konstrukcija nije, u sustini, membranski absorber

Za mene je pasivni apsorber kada se samo upotrebljava porozni materijal, bez ikakve kutije, membrane, rupica itd.. Dakle samo naslagana kamena vuna, azma i sl.
Postoje pretezno (pasivni) reaktivni (rezonantni svakog tipa, helmholz) i pretezno (pasivni) rezistivni (tzv. wideband, porozni, nerezonantni... itd).

Aktivni absorberi trose elektricnu energiju kada apsorbuju, i obicno rade na principu zvucnika u kutiji, slicni su po principu funkcionisanja membranskim apsorberima, samo se membrana moze pomerati "prisilno", troseci el. energiju...

[NLP]

Evo primjer aktivnog absorbera:
http://www.bagend.com/bagend/ETrap.htm

[analog]

Boggy i NLP hvala na razja?njenju, mislio sam da su aktivni ustvari rezonantni.

Ta konstrukcija nije, u sustini, membranski absorber
....


Po?to smo sada razjasnili na ?ta sam mislio, da li postoji neki savet za postavku takvog apsorbera?

[NLP]

Ja rado "pretjerujem" i kažem da su rezonantni aktivni absorberi jer imaju nuspojavice i ne pružaju prostoru neku "neutralno" uređenu akustiku... o tome sam dosta piskarao ovdje...
A tek ta pravi aktivni absorberi su za mene jednako sra***...
Ja bježim od reaktivnih elemenata kao što zove Boggy.

A dosta zanimljive ishodne tačke sam naveo:
http://www.rumski.com/forum/showpost.php?p=310636&postcount=12

Ima i dosta prepreka koje može da navode na pogrešne zaključke iako možda inertno izgledaju logički a neinertno...
Oko toga se vrti dosta veliki marketing, podaci mogu da se interpretiraju na mnogo zanimivih načina, kako kome u korist... svako ima nešto zanimivih ideja i ponešto zabludnih.
Ogromno se svodi na specifički prostor, kad imaš neki "feeling"/razjasnene osnovne pojmove+izkustva, možeš da modifikuješ za svaku prostoriju neki princip, na žalost nema univerzalnosti.
A skoro svi nude univerzalna rešenja, to e u modi otkad i-net "sve ima što treba"...

E sad za neki "know-how" svatko potroši mnogo vremena, da mnogošta pročita (i slabe i dobre nasvete i razmisli što ima između), iskusi, zaje**, pa opet iz početka...

Veoma razšireni akustički elementi su reaktivnog tipa jer nude na prvi pogled jednostavnija rješenja i mnogokoji svetski dizajneri na žalost se poslužuju takvim i sličnim prečcima i zaračunavaju velike pare za svoja rešenja, najvažnije je da "mega big groovy facility" izgleda vizualno impozantno, frekvencijska linearnost i RT60 štimaju u nulu... i to je to... Veoma žalostno:(

Koliko ja znam ima cca. 15 različitih akustičkih principa dizajnova slušaonica za kritičko slušanje (aka control room) i skoro svi zadovoljavaju kriterije frekvencijske linearnosti i reverberacije a ugođaj uopšte nije jednak... mišljeno na više načina, koji se odraža na brže zamaranje kod rada, na kvalitetu i prenosivost miksa... sada se ulazi več u subjektivne doživljaje a i tu se zaustavi...

Neke stvari se ne mjere, jer je oprema veoma skupa za te vrste šale, jer se ne zna što tačno da traže, pa to formulisati i utemeljiti, pa i koga briga kad se imaju neke provjerene "šablone"... pokazat če se na dugi rok, kroz eksperimente, modifikacije, "sanjarenja" nekih komplikatora... do tad ko živ ko mrtav...

[boggy]

........
Koliko ja znam ima cca. 15 različitih akustičkih principa dizajnova slu?aonica za kritičko slu?anje (aka control room) i skoro svi zadovoljavaju kriterije frekvencijske linearnosti i reverberacije a ugođaj uop?te nije jednak... mi?ljeno na vi?e načina, koji se odra?a na br?e zamaranje kod rada, na kvalitetu i prenosivost miksa... sada se ulazi več u subjektivne do?ivljaje a i tu se zaustavi...
.............
Zaintrigirala me boldovana i crvena izjava. Jako bi me zanimale informacije o merenjima frekventnog odziva i RT60 u kontrolnim sobama dizajnirenim nekim poznatim principima... sad se vise ne secam, ... da li nisam nasao, ili nisam obratio neophodnu paznju, te mi je ta informacija promakla.

Da li imas neke (javne ili ne sasvim javne) dokumente koji, ako nista drugo, barem dokazuju da svi postuju AES/ITU/EBU, i da to konkretno proveravaju, pa mozda i javno objavljuju, (jer ako je tako, nema razloga da se krije nesto sto zadovoljava preporucene kriterijume...) ?

Ili ako postoje neka druga pravila, daj da vidimo koja su...

[NLP]

... malo sam bio "lost in space"...:)
Jesi li pogledao u AES knjižari ako je kakva študija oko toga?
Ja sam više puta opazio izjave kao da bi bio frekvencijska linearnost cca. +/6dB odnosno cca. 12dB devijacija.
To se u večim prostorima može dobro dostiči u mali je treba imati maštu:), to i sam predobro znaš.
U malim prostorima može se sa "maštom" doči i do +/- 15, 18dB, i manje odvisno kava su surazmerja stranica prostora itd.

... eto recimo izjave Thomasa od Northward Acoustics:
http://www.gearslutz.com/board/studio-building-acoustics/561241-when-acoustic-correct.html#post6119932
http://recforums.prosoundweb.com/index.php/t/32004/0/
... ima još ali bih morao tražiti a i ima AES/EBU/ITU predpisane granice...

Oko RT60/T30 premalo puta zapažam kakav je u referentnim studijima, u Massenburgovoj sobi (ako nije zakrivena sa teškim zavjesama...) cca. 0,25sec.:) ... osobno se držim preporuka spomenutih organizacija.
Mnogoputa opažam, da neki narudžbeniki sugerišu dizajneru ili žele da je više suva ili mokra soba...

[boggy]

... malo sam bio "lost in space"...:)

ma cool ... :D

Jesi li pogledao u AES knjižari ako je kakva študija oko toga?

Jesam, nisam nesto mnogo nasao.

Ja sam više puta opazio izjave kao da bi bio frekvencijska linearnost cca. +/6dB odnosno cca. 12dB devijacija.

Ako se ne navede smoothing, prica je besmislena.

To se u večim prostorima može dobro dostiči u mali je treba imati maštu:), to i sam predobro znaš.

Da... da... u malim prostorima samo masta moze pomoci.

U malim prostorima može se sa "maštom" doči i do +/- 15, 18dB, i manje odvisno kava su surazmerja stranica prostora itd.

Osim ako ne utrci Ethan Winer da kaze kako 1/3 oct. smoothing sakriva "sustinske" detalje (koje ni on, a ni bilo ko drugi ne moze da popravi... ali ajde da mucimo sami sebe ruznim slikama)

... eto recimo izjave Thomasa od Northward Acoustics:
http://www.gearslutz.com/board/studio-building-acoustics/561241-when-acoustic-correct.html#post6119932
http://recforums.prosoundweb.com/index.php/t/32004/0/
... ima još ali bih morao tražiti a i ima AES/EBU/ITU predpisane granice...

Nije to problem, ne sumnjam ja da svi nesto mere, ali je problem sto nisam nasao ni jedan belosvetski studio da merenje akustickog odziva na mestu slusanja prilaze u listi opreme... bez obzira sto to nema nikakve veze s onim kako ta soba realno zvuci.

Oko RT60/T30 premalo puta zapažam kakav je u referentnim studijima, u Massenburgovoj sobi (ako nije zakrivena sa teškim zavjesama...) cca. 0,25sec.:) ... osobno se držim preporuka spomenutih organizacija.

Nije problem cega se ti drzis, nije problem ni da li ostali prate te standarde ili ne, problem je sto ih malo ko objavljuje (blago receno)

Mnogoputa opažam, da neki narudžbeniki sugerišu dizajneru ili žele da je više suva ili mokra soba...
a.... sjajno,.... to je samo za frekvencije iznad 1khz... medjutim SVI vole sredjen bass... ne brini... a to moze biti i 90% posla i troskova.... tako da to stvarno ne utice preterano... ali ok... moze da se pita za zelje...

[NLP]

:)
Kao da smoothing nije u igri ali ide za ogromne prostorije nego što se DIY-ersi igraju sa "WC-jima" za njih...
Pa Ethan je "svemoguč" i tako če ostati dok je sponzor svih tih foruma...:)

Koliko zapažam, ako več objave merenja, to je bez opreme, radnog stola... odnosno pouzročitelja velikh devijacija iako je akustika sređena max.

Jeste, i ja mislim da je 90% da se srede niske frekvencije i odnese najviše uloženih para, ostalo može i po individualnoj želji ili po nekoj pameti...:wink:

[boggy]

:)
Kao da smoothing nije u igri ali ide za ogromne prostorije nego što se DIY-ersi igraju sa "WC-jima" za njih...

Smoothing je potreban da bi znali sta u stvari radimo, ne mozemo napraviti ravnu liniju, ali moramo znati KADA treba da stanemo! Inzenjer mora imati kriterijum do koje mere treba da se smara sa problemom koji ne moze idealno resiti, i ako ima uslov da utera odziv u +/- 3dB za 1/3 oct. smoothing, i ako se SVI, ali BAS SVI slazu da to nije lako ostvariti ni u velikoj sobi a kamoli maloj, onda imamo herojski kriterijum... te hajde da ga isteramo kako valja!
Medjutim tada se javi belosvetski miner da nam objAsni kako ne treba da imamo jasne kriterijume, nego treba da se ponasamo gore nego laici i da nikada ne budemo sigurni da smo ista uradili... a mi bi rado da odletimo kuci i uzivamo u parama koje smo zaradili... dok nam zaboravljeni merni mikrofon jos lebdi u vazduhu na mestu sa koga smo upravo "isparili"... itd..

Pa Ethan je "svemoguč" i tako če ostati dok je sponzor svih tih foruma...:)

:rolleyes:

Koliko zapažam, ako več objave merenja, to je bez opreme, radnog stola... odnosno pouzročitelja velikh devijacija iako je akustika sređena max.

Meni je to ok, ionako ne postoji ni jedan efikasan metod osim psiohakustickih i navikavanja da se uklone problemi koje prave mikseri, rackovi itd.
Merenje prazne sobe sa akustickim tretmanom i monitoringom je REALNO sta moze neki akusticar uraditi u toj sobi, sve ostalo smeta i ne da se popraviti, te se pitam zasto bi ga i merili (vec sam dva puta rekao da se ne moze popraviti)

Jeste, i ja mislim da je 90% da se srede niske frekvencije i odnese najviše uloženih para, ostalo može i po individualnoj želji ili po nekoj pameti...:wink:
"90%" sam rekao i mislio sam (samo) na pare. Tako da se oko preostalih 10% mozemo radosno cenjkati...

[NLP]

:thumbsup:

[codar]

Rezonancu na 128Hz zasigurno mozes solidno srediti debelim sirokopojasnim panelima na zidovima i (debelim) cloud absorberom.
Poenta je da je najjednostavnije u malim prostorijama absorbovati absorberima koji rade na principu trosenja kineticke energije (brzina cestica vazduha) a ne potencijalne (pritisak vazduha). Prvi su takozvani sirokopojasni absorberi kojima se ponekad ostavlja "air gap" izmedju njih i zida da bi bili efikasniji (a=lambda/4), a drugi su membranski absorberi i absorberi sa rezonantnim supljinama, koje bi trebalo staviti na samu povrsinu zida, gde je pritisak vazduha najveci (a=0). Ovo drugo najcesce nije prakticno moguce, te je problem i sto Helmholzov absorber najcesce mora da se postavi na mesto velike brzine, a ne visokog pritiska. U tom slucaju moj je princip da NE stavljam nesto sto ne radi efikasno u situaciji koju imam.
Helmholzovi absorberi mogu dobro i efikasno da rade na smanjenju RT60 (i poboljsanju razumljivosti glasa) u velikim prostorijama jer su njihove dimenzije (dubina) zanemarljive u odnosu na dimenzije prostorije, te imaju uslova da rade efikasnije od sirokopojasnih absorbera.

Vec sam predlozio da se uradi LF apsorpcija sirokopojasnim absorberima jer svi uslovi koje imamo u malim prostorijama cine helmholzove absorbere neefikasnim. Mogli bi neki tanki membranski da urade posao...

Isto vazi i za ovo sto sam vec rekao... pitanja su ok, ali poticu od vec navedenih problema.

:)

Jesi i nadam se da sam ti dao dobar savet.




Hvala Boggy na op?irnom izlaganju ... poslu?at ću tvoj savjet sa razmje?tanjem zvučnika i mislim da odustajem od helmhotza :)
... poku?at ću da napravim jo? nekoliko ?irokopojasnih apsorbera sa tvrdom kamenom vunom. Spominjao si "debele" cloud absorbere. Da li je 10 cm dovoljno debelo?

Netko je stavio link na primacoustic stranicu pa me zanima da li bi mi se isplatilo da poku?am izraditi ne?to poput ovog :
http://www.primacoustic.com/fulltrap-specs.htm
... ili neki link i savjet za DIY membranski panel?
...ili je ko ?to si spomenuo stvarno prekomplicirano za DIY?

[boggy]

..........
Netko je stavio link na primacoustic stranicu pa me zanima da li bi mi se isplatilo da pokušam izraditi nešto poput ovog :
http://www.primacoustic.com/fulltrap-specs.htm
... ili neki link i savjet za DIY membranski panel?
...ili je ko što si spomenuo stvarno prekomplicirano za DIY?
Nije to komplikovano za diy, nego nema objavljenih proracuna sa merenjima. Membranskih diy panela ima koliko hoces, ali ozbiljno funkcionalnih i potpuno kontrolabilinih, ne. Zato je internet pun svakakve teorije i lepih zelja.

Jedini nacin je da probas sam pa na osnovu rezultata doneses svoje zakljucke.

[codar]

Pozdrav svima,
evo me nakon nekog vremena sa novim pitanjima.
... napokon ću naći malo vremena da poradim na akustici prostorije u kojoj se bavim glazbom.

Zanima me koja je od ove dvije opcije što se tiće samog rasporeda po vama bolja , ja sam naime u nedoumici.

Prva varijanta sa zvučnicima oko pola metra od bočnih i zadnjeg zida ostavlja mi dosta prostora u studiju što je dobro jer često ne radim sam pa je poželjno da ima prostora ...
http://img824.imageshack.us/img824/8183/studio4.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/824/studio4.jpg/)


Druga varijanta daje puno prirodniji zvuk tj. ugodniji za slušat na duže vrijeme ali očito mi ne ostavlja previše mjesta, mali prolaz i sl.
.. pretpostavljam da je ova varijanta ispravnija što se tiće nekih osnovnih stvari kao simeterija i da je iza leđa zid a ne vrata
http://img208.imageshack.us/img208/1185/studio3.jpg (http:)

zanima me po vašem iskustvu koja solucija bi bila lakše za tretirati sa debelim poroznim absorberima i kako bi izbjegao prevelike modove u prostoru?


... i naravno savjeti za neku drugu kombinaciju su dobrodošli.


(http://imageshack.us)

[codar]

... evo i SPL mjerenja prve pozicije :
http://img148.imageshack.us/img148/5192/91722022.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/148/91722022.jpg/)

... i druge :
http://img818.imageshack.us/img818/4741/72950727.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/818/72950727.jpg/)

... mjereno vocal mikrofonom (na ?alost nemam drugi) u REW software-u.

[Granata]

.. pretpostavljam da je ova varijanta ispravnija ?to se tiće nekih osnovnih stvari kao simeterija i da je iza leđa zid a ne vrata


pa simetrichnija je prva...

I zashto je bolje da je iza ledja zid a ne vrata? shta fali vratima iza ledja?

[NLP]

Bolje vrata izza leđa da.
Situacija 2 obrnuta za 180 stupnjeva bi bila ok na prvu loptu, inače mjeri testiraj...
Daj grafove koji nisu na 1/6 smoothingu, probaj sa 1/48 pa po?alji ponovno.

[codar]

pa simetrichnija je prva...

I zashto je bolje da je iza ledja zid a ne vrata? shta fali vratima iza ledja?

... evo da citiram Boggy-a u threadu "Dizajn i konstrukcija studija-Sta izbegavati po svaku cenu?"

2. ULAZNA VRATA - Ako ikako mozete, izbegavajte da vam vrata za ulazak u studio ili veliki prozor budu iza ledja dok slusate.

Objasnjenje:
- Nije u pitanju "promaja" nego veoma vazna neprekinutost zadnjeg zida odakle vam po prirodi stvari dolaze najjace refleksije i sa najvecim zakasnjenjem.
- Radicete, zaradjivacete vise novca itd. i imacete vremenom budzet za ozbiljniji tretman akustike, a neprekinuti zadnji zid vam je znacajan adut u poboljsanju akustike sobe, odmah iza simetrije iz tacke 1. Na to mesto dolazi sirokopojasni difuzor, koji "razbija" refleksije i napravi od njih difuzno zvucno polje, koje je jako vazno za stereo sliku, a stavicete ga kada budete imali vise novca. Ako vam tu stoje vrata, onda to postaje nemoguce.
- Znaci, vrata za ulazak u vas studio trebaju da budu na bocnom zidu, po mogucstvu iza vasih ledja.
- Takodje nije bas dobro da vrata budu u samom uglu prostorije, jer bi trebalo ostaviti ugao sobe pored vrata dostupnim za montiranje Helmholtz-ovog rezonatora (tzv. bass-trap)
- Isto kao sto morate paziti da vam sunce ili svetlo ne ide direktno na monitor dok radite na racunaru, takav je slucaj i ovde.
- ovo ne vazi za siroke i "kratke" prozore odmah ispod plafona (kroz njih mozete videti samo nebo ako se ne popnete na stolicu).... no sla?em se da je prva pozicija ipak prihvatljivija, vrata nisu na sredini sobe pa jo? uvijek ima mjesta za difuzor.
Danas sam ugradio bas trapove u uglove iza zvučnika na poziciji 1 i osjeti se pobolj?anje. Mjerenja jo? nisam radio,kad izmjerim stavim i prethodna sa 1/48 smoothingom .

[Granata]

... evo da citiram Boggy-a u threadu "Dizajn i konstrukcija studija-Sta izbegavati po svaku cenu?"

... no sla?em se da je prva pozicija ipak prihvatljivija, vrata nisu na sredini sobe pa jo? uvijek ima mjesta za difuzor.
Danas sam ugradio bas trapove u uglove iza zvučnika na poziciji 1 i osjeti se pobolj?anje. Mjerenja jo? nisam radio,kad izmjerim stavim i prethodna sa 1/48 smoothingom .

a znachi to je boggy pisao? negde sam jednom nebasao na taj chlanak
i zvuchalo mi je malo laichki...
pusti polozaj vrata, to je najmanji problem s kojim mozesh da se suochish.

i nemoj previshe da teoretishesh, juri simetriju ali postavljaj zvuchnike gde najbolje zvuche, nemoj da birash prvu poziciju samo zato shto je logichnija.

[boggy]

... evo da citiram Boggy-a u threadu "Dizajn i konstrukcija studija-Sta izbegavati po svaku cenu?"

... no slažem se da je prva pozicija ipak prihvatljivija, vrata nisu na sredini sobe pa još uvijek ima mjesta za difuzor.

Ima mesta za difuzor koga zvucnik nece svojski "pogoditi" s obzirom na poziciju jednakostranicnog trougla.

Najbolji polozaj zvucnika mora da se pronadje na osnovu merenja, ne na osnovu "pravila" o uredjenju prostora.

Zadnji difuzor je najbitniji od svih difuzora, ali se da ziveti i bez njega. Nikada nisam terao vlasnike studija da zbog difuzora ulaze kroz prozor.

Prioriteti su ovakvi u sredjivanju studija:

1. Simetrija
2. Pozicioniranje zvucnika merenjem
3. Sredjivanje divljanja niskih frekvencija.
4.... po izboru, kako ko moze/hoce/zeli/voli... da li difuzori, da li binarni, da li QRD, da li bez difuzora, to je pitanje novcanih mogucnosti, izbora, uverenja, predubedjenja, itd.

I to je po mom sadasnjem iskustvu, savet koji si citao je iz 2005.

[codar]

Prioriteti su ovakvi u sredjivanju studija:

1. Simetrija
2. Pozicioniranje zvucnika merenjem
3. Sredjivanje divljanja niskih frekvencija.
4.... po izboru, kako ko moze/hoce/zeli/voli... da li difuzori, da li binarni, da li QRD, da li bez difuzora, to je pitanje novcanih mogucnosti, izbora, uverenja, predubedjenja, itd.

I to je po mom sadasnjem iskustvu, savet koji si citao je iz 2005.

thnx Boggy,

kod pozicioniranja zvučnika mjerenjem,tra?im poziciju zvučnika u odnosu na slu?atelja sa najmanje rezonantnih peakova i rupa u odzivu ? ... ili obračam pa?nju na jo? ne?to?

[boggy]

thnx Boggy,

kod pozicioniranja zvučnika mjerenjem,tražim poziciju zvučnika u odnosu na slušatelja sa najmanje rezonantnih peakova i rupa u odzivu ?

Menjas poziciju i zvucnika i slusaoca. Prvo namestis jednu poziciju slusaoca, pa promenis nekoliko pozicija zvucnika, pa onda promenis malo poziciju slusaoca pa ispocetka.
EDIT: pozicija slusaoca je uvek na simetrali sobe!

... ili obračam pažnju na još nešto?
Da, merenje obavljas sa samo jednim zvucnikom, trazis najmanje los odziv samo za njega, a drugi postavljas simetricno prvom i proveravas koliko se uklapaju, tako sto ce sada svirati samo taj drugi zvucnik a prvi ce da cuti.

Pravilo:
Sva akusticka merenja se obavljaju jednim zvucnikom i jednim mikrofonom.

[codar]

Jo? uvijek nisam siguran koja je od ove dvije pozicije bolja.
Da ponovim zbog čega sam u dilemi.
Raspored 1 je puno praktičniji iz vi?e razloga no po slu?anju glazbe imam osječaj kao da su mi u?i začepljene kao kad si prehlađen, dok raspored 2 puno vjernije zvući, prirodnije.

Ponovio sam mjerenje ali nisam siguran ?to po mjerenju mogu zaključiti pa bih molio poja?njenje ovih mjerenja.

Kod mjerenja sam maknuo sve absorbere koje sam do sad izradio, smoothing 1/48, pozicija slu?aoca je na istom mjestu samo okrenuta za 180 stepeni.Mjerio sam svaki zvučnik zasebno a dole prikazani grafovi su izračunati average lijevog i desnog zvučnika (u oba slučaja gotovo su identični grafovi i za lijevi i za desni).koristio sam REW za mjerenje.

RASPORED 1 :
+ ... dovoljno mjesta u studiju, pristup prozoru , ljep?e izgleda, nema uskih prolaza
- ... po slu?anju lo?iji zvuk od poz 2.

... probao sam micati zvučnike bli?e zidu, dobijem jo? vi?e basa od 30 do 80hz ali i veče peakove i rupe iznad 120 hz, kad ih udaljim od zida manje basa i velika rupa oko 100 hz.Mislim da je 50 cm od zadnjeg i bočnih zidova neka optimalna pozicija za usporedbu sa rasporedom 2.
http://img513.imageshack.us/img513/3461/studio1layout.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/513/studio1layout.jpg/)

http://img195.imageshack.us/img195/2044/poz1premavratima.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/195/poz1premavratima.jpg/)





RASPORED 2:

+ ... kod slu?anja glazbe mnogo prirodniji, ugodniji sound
- ... malo mjesta, uski prolaz , pristup prozoru, komplikacije sa bočnim absorberom

... zvučnici su u ravnini prozora kako bih imao mjesta za bočni absorber na zidu do prozora, ako ih gurnem preme vratima absorber bi zatvorio prozor ?to dodatno komplikuje stvar

http://img706.imageshack.us/img706/7746/studio4layout.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/706/studio4layout.jpg/)

http://img812.imageshack.us/img812/5281/poz2odvratiju.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/812/poz2odvratiju.jpg/)




... naime, mjerio sam i testirao slu?anjem i sa absorberima (bas trapovima, debeli cloud, bočni lijevi i desni ), naravno razlika je velika ali jo? uvijek pozicija 2 bolje zvuči.

[NLP]

... sad pitanje što di uopšte napravio sa apsorberima, imaš li kakve slike i detajle oko before/after merenja?

Statistički start za fine tuning je da imaš sweet spot poziciju oko 38% od prednjog zida kada slušaš... to je samo startna pozicija a fine tuning (micanje izvora zvuka/zučnika simetrično levo- desno te napred - nazad i micanje primaoca/slušatelja po dužini prostora tamo amo) če pokazati gdje je na uspostavljenu situaciju najbolja pozicija.
Moraš imati u vidu i akustička merenja i subjektivne utiske te kompromise zbog nepraktičnosti, osobnih preferenci... zna biti problematično... vidjet češ to je tek početak...

[boggy]

.........
Moraš imati u vidu i akustička merenja i subjektivne utiske te kompromise zbog nepraktičnosti, osobnih preferenci... .....
Slazem se.

[codar]

Statistički start za fine tuning je da imaš sweet spot poziciju oko 38% od prednjog zida kada slušaš... to je samo startna pozicija a fine tuning (micanje izvora zvuka/zučnika simetrično levo- desno te napred - nazad i micanje primaoca/slušatelja po dužini prostora tamo amo) če pokazati gdje je na uspostavljenu situaciju najbolja pozicija.
Moraš imati u vidu i akustička merenja i subjektivne utiske te kompromise zbog nepraktičnosti, osobnih preferenci... zna biti problematično... vidjet češ to je tek početak...

... dobro kažeš, problematično. :) No nemam baš iskustva sa akustičnim mjerenjem pa bih volio da mi netko proba pojasnit koje je od dva gore prikazana mjerenja manje loše :confused: ... za početak pokušavam odlučiti o rasporedu studija opčenito. imam dvije situacije u kojima po slušanju imam najbolji zvuk u sobi, htio bi to usporedit i mjerenjem ali nisam stručan i ne znam što zaključiti iz grafova.

Kasnije bi po gore navedenoj metodi radio fine tuning , a absorbere sam počeo raditi ali namjeravam ih instalirati tak kad odlučim o poziciji zvučnika. Mjerenja sa njima sam radio tek toliko da vidim koliko utjecaja imaju na odziv (da li rade ).

[NLP]

- Iznesi iz prostorije sve van.
- Pusti unutra jedan zvučnik na stalku i da budu tweeteri u visini ušiju kad sjediš, inače utječe i visina na poziciju ako bi bila razlika od "nekoliko 10cm".
- Postavi poziciju slušanja na cca. 40% (da se sad baš ne vrtimo tačno na 38:)).
- Startuj REW ili ARTA program i RTA (Real Time Analyzer) i uštimaj da svira pink noise.
- Sad micaj zvučnik napred - nazad, pa levo - desno i gledaj gdje je najmanje devijacija u spodnjoj regiji isopd cca. 200Hz.
- Sad kad si našao najbolju tačku počni micati slušateljsko mesto po osi slušanje; napred - nazad.
- Kad si našao neki optimum malo se još igraj, raziskuj... neče štetiti, možeš otkriti dve, tre zanimive alternativne pozicije!.

Budget friendly metoda:
uzmi mikrofon i pomiči se uzduž stijena, proveri sve kutove, "mapiraj prostor", zapisuj... vidjet češ gdje najviše naraste nizke i što se dešava. Pojedine frekvencije se malko drugačije sabiru na različitim mjestima po prostoru... tako možeš vidjeti gdje se može "nagurati" više materijala, gdje manje ili "možda ne treba". Ta metoda jeste praktička, ako nečeš posve da tretiraš sobu, nego če biti uloženog materijala više budget friendly.

Ako sam još nešto značajno ispustio, dopunite me, malo mi se žuri.

E sad je vrijeme da staviš absorbere;
- ako su sve stijene dovoljno rigidne (zid od cigli, betona, trojnog gipsa...) ond možeš da nafiluješ sve kutove sa mineralnom vunom gdje je još praktičko, normalna pravougaona soba ima 12 uglova!
- Tretiraj prve refleksijske površine sa absorberima, strop, levo/desno stijene.
- Izza zvučnika stavi debele absorbere jer če ti inače zvučni valovi koji su se odbili od prednjog zida se izništavati sa novim oddanima.
- Ako ti je soba dosta kratka stavi i debeo apsorber na leđnu površinu.
- Difuzore pravi i stavljaj po pameti, gledaj Mike Vale thread i kvazi LEDE princip i Eomsy-jev thread.


P.S.: malko je bolji prvi graf ali napravi tako kao što sam se namučio napisati:)

[analog]

uzmi mikrofon i pomiči se uzdu? stijena, proveri sve kutove, "mapiraj prostor", zapisuj... vidjet če? gdje najvi?e naraste nizke i ?to se de?ava.


Takođe tamo gde značajno nestanu niske frekvencije bi trebalo postaviti apsorpciju?


- Izza zvučnika stavi debele absorbere jer če ti inače zvučni valovi koji su se odbili od prednjog zida se izni?tavati sa novim oddanima.


Za?to je va?nije staviti bass apsorpciju na prednji zid nego na ostale? Ili predpostavlja? da je prednji zid najbli?i zvučnicima u odnosu na ostalih 5 [ili 3 ako ne računamo pod i plafon]?

[NLP]

- Gdje "nestaju" niske znači da se tamo izni?tavaju a gdje se ojačava "nara?taju"/sabiru se.
Kad sta dva vala u fazi ima? ojačenje a izni?tavanje kad su dva vala 180 stupnjeva izvan faze.
Pressure absorberi deluju tako... a velocity tako...
Dakle ?to misli?? Mo?e? da raziskuje? i nam raportira?, startne informacije sam podao dosta dovoljne za razmi?ljanje.
(btw: jo? si mi du?an da odgovori? na pitanje kako se izvodi ručno kalkulisanje RT60, jedanput sam te to pitao i ni?ta!:D)
... + u praznoj prostoriji do?ivljaj u sweet spotu drugačiji nego u tom kutu ... ali pustimo to, da ne zakompliciramo i odlutamo...

- Nije va?nije ali je dosta značajno:
SBIR/Speaker Boundary Interface Response...
ipak da se pokriju samo prve refleksije (igra sa zrcalima) ne treba shvatati bukvalno!, nego je treba da se absorpcijska povr?ina razte?e i preko boka zvučnika, tako da je obkoljen sa strana (levo/ desno), na stropu jednako a i od pozadi. A woofer? I on bi se mogao slično tretirati ako ide za budget re?enje, pitanje je koliko je to praktično u različitim situacijama, kad nekad ispadne da je wooferu dobro mjesto na nekakvoj nezgodnoj poziciji... a sa dodanim wooferom se jo? događaju pos**ne stvari...

[boggy]

..........
- Nije važnije ali je dosta značajno:
SBIR/Speaker Boundary Interface Response.........
izgleda da se to zove SBIR/Speaker Boundary Interference Response... :confused: ali nije bitno, kako ga god zvao, nije "privilegija" samo zida iza zvucnika, nego i poda i plafona i zida iza ledja, posto smo u maloj sobi, i sve nam je u speaker boundary blizini..., i to se smanjuje najvise dobrim pozicioniranjem zvucnika... a kasnije apsorpcijom na svim cvrstim zidovima.

[NLP]

... hmmm mislim da sam u toku svega do sada napisanog to več napisao.
Absorpcija mo?e da bude i na nečvrstim zidovima.

[analog]

- Gdje "nestaju" niske znači da se tamo izni?tavaju a gdje se ojačava "nara?taju"/sabiru se.
Kad sta dva vala u fazi ima? ojačenje a izni?tavanje kad su dva vala 180 stupnjeva izvan faze.


Da to ne znam ne bih ni pitao


Pressure absorberi deluju tako... a velocity tako...


Ne razumem ovo "tako-tako".
Jesi hteo da ka?e? da rezistivni [kamena vuna na gomili] najbolje radi u zonama gde se sabiraju, a reaktivni-rezonantni [helmholz] u zonama potiranja?


(btw: jo? si mi du?an da odgovori? na pitanje kako se izvodi ručno kalkulisanje RT60, jedanput sam te to pitao i ni?ta!:D)

Pa rekoh ti za pdf, koji nisam uspeo tada da nađem.. A vidim nisi ni ti :)
ukratko: sa levim i desnim klikom markira? najravniji deo EnergyDecay grafikona, stim ?to izbegava? sam početak, valjda dok ne opadne signal za 6dB, ne znam tačno vi?e. Uglavnom izbegne? taj krompir na početku koji je sam impulsni signal valjda. Kada grafik dosta talasa, ja sam se pomagao prislanjanjem papira na ekran i usrednjavanjem u glavi.

[NLP]

... ma nije to bilo za mene ručno računanje RT60, malko samoinicijative da se pokaže...

Da u tom smjeru razmišljaj i kad misliš da si siguran napiši što misliš kako da rješavaš izmjereno sa specifičkim tipovima absoprcijskim elementima.

I sam sam se učio (i učim se još uvijek), pa ako je materija nekome bitna malko potiska ne škodi:)

OT: problem kod izračunavanja reverberacije;
EDT je veoma nepredvidiv, jer se se pojavljuju anomalije koje nisu ponavljive a uzima se kalkulisanje reverberacije od začetnih ms. RT60 (drop jačine za 60dB u ms) je u realnosti teško dostignut jer je šum okoline i razmjer od izvornog zvuka tako tako da se izvuče realno 60dB drop timing razlike... zato se koristi T30 (-5 do - 35dB) i T20 (-5 do - 25dB) pa je lakše "napraviti" merenja u real world okolnostima.

[boggy]

.......RT60 (drop jačine za 60dB u ms) je u realnosti te?ko dostignut jer je ?um okoline i razmjer od izvornog zvuka tako tako da se izvuče realno 60dB drop timing razlike... zato se koristi T30 (-5 do - 35dB) i T20 (-5 do - 25dB) pa je lak?e "napraviti" merenja u real world okolnostima.
Nije neophodno za merenje RT60 uhvatiti bas svih 60dB da bi izmerili vreme reverberacije. Dovoljno je izmeriti nagib (cak i 20dB jasnog nagiba moze biti dovoljno), a do -60dB se ekstrapolira, i to radi sama ARTA.

[codar]

- Iznesi iz prostorije sve van.
- Pusti unutra jedan zvučnik na stalku i da budu tweeteri u visini u?iju kad sjedi?, inače utječe i visina na poziciju ako bi bila razlika od "nekoliko 10cm".
- Postavi poziciju slu?anja na cca. 40% (da se sad ba? ne vrtimo tačno na 38:)).
- Startuj REW ili ARTA program i RTA (Real Time Analyzer) i u?timaj da svira pink noise.
.........
.........
..........

- Izza zvučnika stavi debele absorbere jer če ti inače zvučni valovi koji su se odbili od prednjog zida se izni?tavati sa novim oddanima.
- Ako ti je soba dosta kratka stavi i debeo apsorber na leđnu povr?inu.
- Difuzore pravi i stavljaj po pameti, gledaj Mike Vale thread i kvazi LEDE princip i Eomsy-jev thread.


P.S.: malko je bolji prvi graf ali napravi tako kao ?to sam se namučio napisati:)

Hvala NLP , :thumbsup: potrudit ču se napraviti kako si se potrudio objasniti.

[NLP]

Nije neophodno za merenje RT60 uhvatiti bas svih 60dB da bi izmerili vreme reverberacije. Dovoljno je izmeriti nagib (cak i 20dB jasnog nagiba moze biti dovoljno), a do -60dB se ekstrapolira, i to radi sama ARTA.

Jeste da.

[NLP]

Hvala NLP , :thumbsup: potrudit ču se napraviti kako si se potrudio objasniti.

Ajde pa javi.

[NLP]

I?!

[NLP]

Da to ne znam ne bih ni pitao
... ukratko: sa levim i desnim klikom markiraš najravniji deo EnergyDecay grafikona, stim što izbegavaš sam početak, valjda dok ne opadne signal za 6dB, ne znam tačno više. Uglavnom izbegneš taj krompir na početku koji je sam impulsni signal valjda. Kada grafik dosta talasa, ja sam se pomagao prislanjanjem papira na ekran i usrednjavanjem u glavi.

Nisam video taj tvoj odgovor, oprosti!
Onda sam dužan odgovor na tvoje pitanje:)

Kao što sam rekao:
"- Gdje "nestaju" niske znači da se tamo izništavaju a gdje se ojačava "naraštaju"/sabiru se.
Kad sta dva vala u fazi imaš ojačenje a izništavanje kad su dva vala 180 stupnjeva izvan faze.
Pressure absorberi deluju tako... a velocity tako..."

Te pitao si u smislu gdje staviti absorber...

Sa mapiranjem prostora možeš uspostaviti gdje se "nabiru" niske frekvencije i koje su to.
Ovdje imaš simbolički grafički prikaz, gdje su u principu! mjesta sa visokim pritiskom, tamo stavljaš pressure absorbere (membranski i helmholtz... koje je relativno težko napraviti da su efikasni i "nečujni"... i još što...):
http://www.hunecke.de/en/calculators/room-eigenmodes.html

U praksi se u različitim prostorijama mogu i drugačije da "nabiru" niske, uzmi recimo uvid; dandanas prostorije koje imaju pregradne stijene ili su celi iz gips stena, i svaka debljina gips ploče ima neku resonantnu frekvenciju, te na toj frekvenciji deluje kao membranski absorber a room modes kalkulatori kažu teoretske modalne frekvencija, znači ako su površine prostora idealno rigidne... realnost je dakle posve drugačija i treba da se premjeri, da se vidi što imamo.

Velocity absorberi se stavljaju tamo gdje je najmanji pressure i največi velocity zvučnog vala (udaljenost poroznog absorpcijskog materijala od perfektno! rigidne površine 1/4 lambda (specifičke talasne dužine, te višekratnici 3/4, 5/4...)... zato se stavlja airgap koji se odokativno u praksi primenjava: koliko je debeo porozni materijal cca. toliko neka bude udaljen od rigidne površine...

Sweet spot je opet storia za sebe, što se zbiva u tom spotu je sabir svih tih interferencija i posledica svega toga "divljanja".
Probleme treba "liječiti" tamo gdje su areje pressure i velocity te tome skladno upotrijebiti pravi tip absorbera i nadati se da su napravljeni akustički elementi dovoljno dobro smišljeni/ prilagođeni/ konstruisani specifičkim problemima prostorije i da če se to pozitivno odraziti kao dovoljno rezultat u sweet spotu.

Jesam li razumljivo opisao?