DaBear
14-03-2010, 02:03 PM
iz Deutsche welle:
Srbija: Mnogi bi da ne plaćaju autorska prava
Muzika, filmovi, nastupi - sve mora da se plati
Zbog problema sa RTS-om, Srbija mo?e da ima problem sa EU, ka?u u Sokoju. Međutim, javni servis nije jedini ? mnogi misle da treba da koriste muziku i drugo, a da ne plate ni?ta. Na Sokoju se ?ali i Unija poslodavaca.
Poku?aj da se Srbija uvede u tokove po?tovanja međunarodnih standarda u za?titi autorskih prava ne ide ba? glatko. Sudeći prema medijskoj pa?nji, najkomplikovanija situacija je u oblasti za?tite muzičkih prava, gde postoje i najveći otpori. Sokoj, organizacija muzičkih autora Srbije, predmet je brojnih kritika koje se uglavnom svode na zahteve da se preispita postojeći tarifni sistem. Unija poslodavaca Srbije je zbog toga tokom pro?le godine pretila da će vlasnici ugostiteljskih objekata prestati da plaćaju naknade za kori?ćenje muzike.
Radio televizija Srbije (RTS) ta prava jednostavno ne plaća Sokoju već tri godine, i zbog toga se vodi i sudski spor. U čitav slučaj se uključila i međunarodna organizacija za za?titu prava autora i kompozitora CISAC. Predsednik te organizacije Robin Gib (Robin Gibb), član poznate grupe Bi D?iz (Bee Gees), obratio se i srpskom premijeru Mirku Cvetkoviću pismom u kome mu skreće pa?nju da RTS ne po?tuje autorska prava i da će to ?koditi Srbiji na putu pribli?avanja Evropskoj uniji.
Neki bi jednostavno da ne plate ni?ta
U Sokoju obja?njavaju da se autorska naknada svuda u svetu, pa i u Srbiji, plaća procentom od prihoda emitera, dakle radio i TV stanica. Druga vrsta naknade se plaća pau?alno, na osnovu kapaciteta, i te principe je Srbija potvrdila i svojim zakonskim aktima. Od pre dva meseca, kada je zakon promenjen, forsira se princip pregovaranja između korisnika i vlasnika autorskih prava. Sokoj na taj način ne mo?e jednostrano da postavi procenat od prihoda, već se do toga dolazi pregovorima, ka?e za Dojče Vele Aleksandar Kovačević, direktor Sokoja. Problemi nastaju jer ni takva re?enja ne zadovoljavaju pojedine korisnike, ka?e Kovačević:
?Su?tina osporavanja je u potpuno proizvoljnom određivanju korisnika iz okvira Unije poslodavaca, ili RTS-a, ili SOS kanala, ili sporadično ćete naći neke druge korisnike, koji ipak u su?tini smatraju da ne treba da plate ni?ta. Smatraju da su, jednostavno, ugro?eni u svom poslovanju, da je ekonomska kriza? ako je ikako moguće da im se nekako otpi?e i porez i sve ostalo ili neće da plate ? lično tako do?ivljavam te zahteve.?
Nedorečeno zakonodavstvo
Nepo?tovanje autorskih prava u Srbiji je kulminaciju do?ivelo tokom devedestih godina, i te posledice se osećaju i danas, ka?e za Dojče Vele Rodoljub Stojanović, direktor Ricom publishing-Universala. On ka?e da je srpsko zakonodavstvo u ovoj oblasti nedorečeno. Sve primedbe koje se sada upućuju na adresu Sokoja trebalo bi uputiti Zavodu za intelektualnu svojinu, koji bi trebalo da bude kontrolor čitave oblasti regulisanja autorskih prava, uključujući i tarifiranje, ocenjuje Stojanović:
?Mislim da je Sokoj tu samo izmanipulisan i stavljen u prvi plan. Maltene je razapet između korisnika i javnosti: da li su u pravu ili nisu. Samim tim, kada imate tako veliki korpus kao ?to su korisnici, a danas su svi korisnici muzike, javnog emitovanja i izvođenja, jednostavno imate veliki otpor da li, i kako, i kome treba platiti autorska prava.?
Problem sa EU zbog Radio televizije Srbije
Zbog RTS-a, dr?ava ulazi u problem?
Aleksandar Kovačević skreće pa?nju na činjenicu da će se Srbija zbog nepo?tovanja zakona od strane RTS-a suočiti sa problemima i na međunarodnom planu:
?Mi smo ovog proleća vrlo izvesno tema i na Evropskoj komisiji. Ja se stoga nadam da će se u vrlo skorije vreme situacija sa RTS-om re?iti, jer mislim da nimalo ne bi bilo prijatno dr?avi Srbiji da ne?to tako neobja?njivo dođe u situaciju da obja?njava. Za?to je jedina zemlja na svetu, ?to stoji i u pismu Robina Giba, i jedini slučaj u istoriji, da javni servis, organizator Eurosonga, nema regulisana muzička prava.?
Za primedbe Udru?enja poslodavaca Srbije smo saznali iz medija, ističe direktor Sokoja. On ka?e da su obaveze jednog manjeg kafea, ili recimo frizerskog salona, prema Sokoju 500 dinara mesečno i da je na javnosti da proceni da li je to mnogo ili malo. Rodoljub Stojanović ima i konkretan savet za male privrednika koji misle da previ?e plaćaju ovu vrstu da?bina. Oni bi sa svojim zavr?nim računom trebalo da se obrate Sokoju, jer se u praksi pokazalo da se tarife automatski koriguju prema podacima o poslovanju.
Srbija: Mnogi bi da ne plaćaju autorska prava
Muzika, filmovi, nastupi - sve mora da se plati
Zbog problema sa RTS-om, Srbija mo?e da ima problem sa EU, ka?u u Sokoju. Međutim, javni servis nije jedini ? mnogi misle da treba da koriste muziku i drugo, a da ne plate ni?ta. Na Sokoju se ?ali i Unija poslodavaca.
Poku?aj da se Srbija uvede u tokove po?tovanja međunarodnih standarda u za?titi autorskih prava ne ide ba? glatko. Sudeći prema medijskoj pa?nji, najkomplikovanija situacija je u oblasti za?tite muzičkih prava, gde postoje i najveći otpori. Sokoj, organizacija muzičkih autora Srbije, predmet je brojnih kritika koje se uglavnom svode na zahteve da se preispita postojeći tarifni sistem. Unija poslodavaca Srbije je zbog toga tokom pro?le godine pretila da će vlasnici ugostiteljskih objekata prestati da plaćaju naknade za kori?ćenje muzike.
Radio televizija Srbije (RTS) ta prava jednostavno ne plaća Sokoju već tri godine, i zbog toga se vodi i sudski spor. U čitav slučaj se uključila i međunarodna organizacija za za?titu prava autora i kompozitora CISAC. Predsednik te organizacije Robin Gib (Robin Gibb), član poznate grupe Bi D?iz (Bee Gees), obratio se i srpskom premijeru Mirku Cvetkoviću pismom u kome mu skreće pa?nju da RTS ne po?tuje autorska prava i da će to ?koditi Srbiji na putu pribli?avanja Evropskoj uniji.
Neki bi jednostavno da ne plate ni?ta
U Sokoju obja?njavaju da se autorska naknada svuda u svetu, pa i u Srbiji, plaća procentom od prihoda emitera, dakle radio i TV stanica. Druga vrsta naknade se plaća pau?alno, na osnovu kapaciteta, i te principe je Srbija potvrdila i svojim zakonskim aktima. Od pre dva meseca, kada je zakon promenjen, forsira se princip pregovaranja između korisnika i vlasnika autorskih prava. Sokoj na taj način ne mo?e jednostrano da postavi procenat od prihoda, već se do toga dolazi pregovorima, ka?e za Dojče Vele Aleksandar Kovačević, direktor Sokoja. Problemi nastaju jer ni takva re?enja ne zadovoljavaju pojedine korisnike, ka?e Kovačević:
?Su?tina osporavanja je u potpuno proizvoljnom određivanju korisnika iz okvira Unije poslodavaca, ili RTS-a, ili SOS kanala, ili sporadično ćete naći neke druge korisnike, koji ipak u su?tini smatraju da ne treba da plate ni?ta. Smatraju da su, jednostavno, ugro?eni u svom poslovanju, da je ekonomska kriza? ako je ikako moguće da im se nekako otpi?e i porez i sve ostalo ili neće da plate ? lično tako do?ivljavam te zahteve.?
Nedorečeno zakonodavstvo
Nepo?tovanje autorskih prava u Srbiji je kulminaciju do?ivelo tokom devedestih godina, i te posledice se osećaju i danas, ka?e za Dojče Vele Rodoljub Stojanović, direktor Ricom publishing-Universala. On ka?e da je srpsko zakonodavstvo u ovoj oblasti nedorečeno. Sve primedbe koje se sada upućuju na adresu Sokoja trebalo bi uputiti Zavodu za intelektualnu svojinu, koji bi trebalo da bude kontrolor čitave oblasti regulisanja autorskih prava, uključujući i tarifiranje, ocenjuje Stojanović:
?Mislim da je Sokoj tu samo izmanipulisan i stavljen u prvi plan. Maltene je razapet između korisnika i javnosti: da li su u pravu ili nisu. Samim tim, kada imate tako veliki korpus kao ?to su korisnici, a danas su svi korisnici muzike, javnog emitovanja i izvođenja, jednostavno imate veliki otpor da li, i kako, i kome treba platiti autorska prava.?
Problem sa EU zbog Radio televizije Srbije
Zbog RTS-a, dr?ava ulazi u problem?
Aleksandar Kovačević skreće pa?nju na činjenicu da će se Srbija zbog nepo?tovanja zakona od strane RTS-a suočiti sa problemima i na međunarodnom planu:
?Mi smo ovog proleća vrlo izvesno tema i na Evropskoj komisiji. Ja se stoga nadam da će se u vrlo skorije vreme situacija sa RTS-om re?iti, jer mislim da nimalo ne bi bilo prijatno dr?avi Srbiji da ne?to tako neobja?njivo dođe u situaciju da obja?njava. Za?to je jedina zemlja na svetu, ?to stoji i u pismu Robina Giba, i jedini slučaj u istoriji, da javni servis, organizator Eurosonga, nema regulisana muzička prava.?
Za primedbe Udru?enja poslodavaca Srbije smo saznali iz medija, ističe direktor Sokoja. On ka?e da su obaveze jednog manjeg kafea, ili recimo frizerskog salona, prema Sokoju 500 dinara mesečno i da je na javnosti da proceni da li je to mnogo ili malo. Rodoljub Stojanović ima i konkretan savet za male privrednika koji misle da previ?e plaćaju ovu vrstu da?bina. Oni bi sa svojim zavr?nim računom trebalo da se obrate Sokoju, jer se u praksi pokazalo da se tarife automatski koriguju prema podacima o poslovanju.